Laguna - Simon de Bovoar - Knjige o kojima se priča
Simon de Bovoar

Simon de Bovoar

Simon de Bovoar je bila francuska književnica, filozofkinja egzistencijalizma, teoretičarka, politička aktivistkinja i feministkinja.

Rođena je u Parizu 1908. godine u buržoaskoj katoličkoj porodici. Bankrot njenog dede po majci, bankara, osramotio je celu porodicu i ostavio je u siromaštvu. Otac joj je, međutim, preneo svoju ljubav prema književnosti i studijama. Bio je ubeđen da jedino uspeh u školi može izvući njegove ćerke iz siromaštva.

Sa četrnaest godina Simon de Bovoar postaje ateista i odlučuje da posveti svoj život studijama i pisanju. Pošto je maturirala, upisala je studije matematike, jezika i književnosti i filozofije na Univerzitetu u Parizu. Godine 1929, kada je imala 21 godinu, Bovoar je postala najmlađi diplomirani filozof i deveta žena koja je dobila ovo zvanje.

Na Univerzitetu je upoznala Sartra, svog životnog saputnika. Nikada se nisu venčali i živeli su odvojeno kako bi izbegli laži i kako bi mogli zasebno da uživaju u ljubavnim avanturama a da one ne postanu predmet prebacivanja. Od 1931. do 1941. godine predavala je filozofiju u Marseju, Ruanu i Parizu. Putovala je sa Sartrom, najpre po Evropi a zatim i po celom svetu.

Nezadovoljna nastavničkom profesijom, ona je napušta 1943. i okreće se ka književnoj karijeri. Sa Sartrom, Rejmonom Aronom, Mišelom Leirisom, Morisom Merlo-Pontijem, Borisom Vijanom i ostalim intelektualcima, 1945. godine, ona osniva časopis Moderna vremena čiji je cilj da promoviše egzistencijalizam kroz savremenu književnost. Zahvaljujući svojim romanima i esejima u kojima govori o komunizmu, ateizmu i egzistencijalizmu, stekla je finansijsku nezavisnost koja joj je omogućila da se potpuno posveti pisanju.

Postaje poznata nakon objavljivanja svog najvažnijeg feminističkog dela, knjige „Drugi pol“, obimne, egzistencijalističke analize položaja žena, koja je verovatno najuticajniji feministički tekst dvadesetog veka.

Simon de Bovoar je dobila Gonkurovu nagradu 1954. godine za roman „Mandarini“, u kojem opisuje sukobljene stavove pariskih intelektualaca o francuskom društvu nakon Drugog svetskog rata. Roman je posvećen Nelsonu Algrenu, američkom piscu sa kojim je bila u vezi. Od 1958. godine ona objavljuje autobiografska dela o sredini ispunjenoj predrasudama i o svom odnosu sa Sartrom.

Simon de Bovoar je umrla 1986. godine i sahranjena je pored Sartra na groblju Monparnas.

„Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar ‒ Možemo li sačuvati identitet u braku?

28.06.2018.
Novela, ili roman-novela, Simon de Bovoar „Nesporazum u Moskvi“ uključuje sovjetsku dimenziju šezdesetih godina dvadesetog veka i smenjuje muško i žensko gledište dvoje ljudi u braku koji su se zbog n...
više

Treba li sa starošću biti sentimentalan?

10.12.2015.
Dopustiti joj da se pojavi, razotkriti je u svojoj ružnoći i dati joj pritom njen pravi glas i (ne)moć? Starost dolazi iznenada i nenajavljena - Mišel Montenj - prisetila sam se! Bingo! Stižemo na ...
više

Održana tribina Laguninog književnog kluba o knjizi „Nesporazum u Moskvi“

09.12.2015.
Roman-novela „Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar, koja govori o krizi identiteta sredovečnog bračnog para na njihovom putovanju u Moskvi, bio je tema desetog Laguninog književnog kluba koji se tradi...
više

„Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar – tema Laguninog književnog kluba 4. decembra

30.11.2015.
Lagunin književni klub zakazuje novo, deseto okupljanje za sve ljubitelje lepe književnosti, prvog petka u decembru (4. decembar) u 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u.   O noveli Simon de Bovoar ...
više

„Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar – tema Laguninog književnog kluba 4. decembra

17.11.2015.
Lagunin književni klub zakazuje novo, deseto okupljanje za sve ljubitelje lepe književnosti, prvog petka u decembru (4. decembar) u 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u. Predstojeća tribina biće posveć...
više

Prvi put na srpskom „Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar

05.08.2015.
Novela „Nesporazum u Moskvi“ velike francuske književnice i filozofkinje Simon de Bovoar nastala je 1966–1967, a prvi put objavljena 1992. u časopisu Roman 20–50, nakon njene smrti. Novela koju Simon ...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.