VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Roman u kojem Dragan Velikić „isljeđuje“ Dragana Velikića

Romanom „Islednik“ koji je u Hrvatskoj objavila Meandarmedia pod uredničkom paskom Branka Čegeca. Dragan Velikić osvojio je (i to drugi put) NIN-ovu nagradu za roman godine. I ova je Velikićeva proza ponajprije autobiografska. U njoj Velikić zapravo isljeđuje Velikića (doduše i vlastitu majku, a onda i širu obitelj) i pretvara se u strastvenog istražitelja obiteljskih, ali i nacionalnih pa i regionalnih tajni. Naravno, nikada nećemo saznati u kojim je trenucima autor otplovio u izmaštano i gdje je ta krhka granica između stvarnosti i mašte. Privilegij je autora poigravati se istinom i prividom, činjenicama i interpretacijom, doživljajima i snovima. Naravno, povjest ovih prostora nije bila blagorodna ni prema ljudima ni prema toponimima. Mnoge su uspomene nestale u ratnim vihorima, a ponešto je stradalo u pljačkama ili od elementarnog nemara i svjesnog potiskivanja. Iako je „Islednik“ duboko intimistička i razotkrivajuća proza u kojoj se Velikić nimalo ne mistificira, riječ je zapravo o alternativnoj i skraćenoj povjesti ovih prostora. Područje Velikićeva interesa, barem u ovom romanu, jest turbulentni i nehomogeni prostor u rasponu od Trsta do Budimpešte preko Beograda i Soluna. Ali u središtu Velikićeva interesa zasigurno su Rijeka i posebno Pula, točnije rečeno cijela Istra, pri čemu nikako ne treba zaboraviti aristokratski Rovinj ili pak radničku Rašu. Pula je i inače mitski grad Velikićeve literature, njegovo nepresušno vrelo inspiracije. Iako rođen u Beogradu, Velikić je važan dio djetinjstva proveo u tajnovitoj i krajnje razbarušenoj Puli iz koje je upravo panično pokušao pobjeći. I nitko kao Velikić nije tako dobro i tako točno, umjetnički suvereno i emotivno zgusnuto opisao maglovitu i malaričnu pulsku urbanu atmosferu. A vrhunac te pulske literature Velikić je dosegao upravo u „Isledniku“ u kojem se bavi ne samo tipičnom opsesivnom majkom nego i susjedom, čudnovatom Lizetom koja je izgubila obitelj u Solunu, a prijateljevala je sa ženskim dijelom slavne rovinjske obitelji Hütterott, zlosretnim vlasnicima otoka Sv. Andrija (ili Crvenog otoka) nedaleko od rovinja. E pa upravo roman u romanu o Lizeti i njenoj bogatoj prijateljici Barbari Hütterott spretno je isprepleten autorovim osobnim reminiscencijama i analizama i jedan je od brojnih više nego zamamnih mamaca „Islednika“. Baš kao i pulski urar Maleša koji je Titu i komunističkoj eliti popravljao satove na Brijunima. Ili kao tužna i tko zna kome žrtvovana rudarska Raša. Ili kao sjećanja na velikog novosadskog pisca Aleksandra Tišmu i njegove nesporazume s Aleksandrom Flakerom ili u osnovi dobronamjernom publikom iz Graza. Spominje, naravno, Velikić pomalo diskutabilnu teoriju o gotovo apsolutnoj krivnji malog čovjeka za povjesne nedaće koje su snašle carstva, države, gradove, društva... Tvrdi pisac da mali čovjek, pojednostavljeno rečeno, čuva stečeni komoditet i sigurnost unutar svoja četiri zida, ne želi se nikome zamjeriti, guta ideološki i politički fast food pa omogućava fukarama da mirno i neobuzdano vladaju ovim balkanskim prostorima. Tu bi trebalo biti oprezan, jer nije tako dugi put od malog čovjeka do kolektiva... Iako, ignorirati mazohističku apatičnost i uređenu pokornost malog čovjeka često je najefikasniji put u diktaturu. Lucidan intelektualac poput Velikoća to jako dobro zna i iščitava iz sveprisutnih znakova povijesti. Naravno, piščeva je ruka i u „Isledniku“ vrlo precizna. Velikić nije opterećen formom. Voli putopise. Opsjednut je hotelima. Očito ga jako, i to potpuno opravdano žulja tema seljenja i pripadnosti. Svjestan je stalnih povijesnih mijena. Ne veruje u okoštalost država i državnih insignija niti u nacionalne proroke i heroje. Općenito je Velikić veliki demistifikator našeg vremena. Pažljivi promatrač moralnoga beznađa. Odvjetnik koji iznosi mračne tajne povijesti kojima se, iz tko zna kojih razloga, nisu pozabavili povjesničari. I pri tome je doista neovisan. Ne podilazi nostalgičarima ni titoističke ni nacionalističke religije. Možda je i zato njegova ogorčenost sve veća. A likovi sve tragičniji.
 
Autor: Denis Derk
Izvor: Večernji list


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
pametni i mudri za tren oka bleferski vodiči za društvene mreže, vino i seks u prodaji od 11 jula laguna knjige Pametni i mudri za tren oka – „Bleferski vodiči“ za društvene mreže, vino i seks u prodaji od 11. jula
07.07.2020.
Zahvaljujući „Bleferskim vodičima“ izgledaćete izuzetno obrazovano, a zapravo nećete morati ništa da učite. Knjiga „Bleferski vodič – društvene mreže“ brzo i efikasno će vam obezbediti znanje p...
više
duhovita priča uz koju će mali školarci zavoleti čitanje bora luzer 1 ja nisam luzer u prodaji od 11 jula laguna knjige Duhovita priča uz koju će mali školarci zavoleti čitanje – „Bora Luzer 1: Ja nisam luzer“ u prodaji od 11. jula
07.07.2020.
„Nikada mi nije smetalo što se zovem Bora Luzer, jer sam uvek bio dovoljno kul da to poništim, ali otkako se u našu školu prebacio Darko Darkovski, sa onom njegovom užasnom malom krokodilskom facom, p...
više
od knjige do umetničkog dela laguna knjige Od knjige do umetničkog dela
07.07.2020.
Listajući stranice rubrike #knjigoljupci, naišli smo na nekoliko članaka u kojima smo predstavljali knjige kao umetničku inspiraciju. Ali ne kao inspiraciju za pisanje novih knjiga, nego kao inspiraci...
više
planska ili impulsivna kupovina knjiga pitanje je sad laguna knjige Planska ili impulsivna kupovina knjiga – pitanje je sad
07.07.2020.
Impulsivna ili planirana kupovina predmet je večitog interesovanja istraživača i analitičara tržišta. Razumevanje motiva za instant kupovinu knjige daje izdavaču bolju sliku o tome kako da vodi svoju ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.