Besplatna isporuka na teritoriji Republike Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Palmin surlaš

20.10.2017.
Moje je obdanište bilo na samoj obali mora, tik uz palatu „Jadranska straža“ koju je projektovao Momčilo Tapavica, prvi Srbin učesnik modernih Olimpijskih igara u Atini, 1898. Jednom u igri, tu sam pod kanarskom datulom – vegetabilnim simbolom svega Mediterana, rukom sa tla pokupio nekoliko granulastih sjemenki i stavio ih u džep, da bi te sjemenke moja majka, izvrćući džepove prije pranja, bacila kroz prozor, i ne sluteći kako je sjeme palme Phoenix canariensis od izuzetne klijavosti.

Kad sam krenuo u školu, koju je pak svaki ribar tokom bonace mogao da vidi ogledanu na umirenoj morskoj površi, ono je sjeme pod prozorom već bilo niklo, i dobilo reckave listove sasvim nalik granama u parku gdje smo zaigrani provodili velike odmore.

I kao što sa 7 godina nisam znao da kolektivno pišanje u more tokom časova fizičkog može zagaditi fluid koji Primorci nikad ne zovu vodom, tako nisam znao ni da grijesi odraslih deboto mogu zagaditi vrijeme oko nas. Zagađenje je sada toliko da se katkada dvije pošasti susretnu u istim dnevnim novinama.


Da li će Primorje ostati bez palmi? Zaražena Phoenix canariensis s krošnjom u formi kišobrana (Foto: N. M.)

Od moje 7. do 47. godine naputovao sam se po zalivskom mikrokosmosu, bio u svim gradovima, na svim ostrvima i poluostrvima, vatru palio i na njoj školjke mušlje otvarao po rtovima, ljubav vodio po svetionicima, avionom uzletao i sletao, upoznao ljude i crne i žute a posebno bijele, zabavljao se uz muziku i vino, oženio se iz ljubavi, gledao u čudu kako bremenite mlade postaju majke i sa muževima im krste djecu, jednako kao i to kako je tragično čuti gdje zrikavci iz makije, po sred užarenog jula i avgusta, ozvučavaju sprovod koji se razilazi tek kad utihnu zvona i kad se pokojnik ukopa pod sjenom kiparisa ili kanarske palme.

Bokeljsko primorje ukrašeno je hiljadama palmi. Nepotrebno je podvlačiti šta one znače obalnom dekoru. Opjevana, oslikana, fotografisana... najstarija stabla žive – bez sve šale – u sedmoj državi po redu.

No su, uronjene u trulo vrijeme sedme države po redu sada deboto sve palme u opasnosti. Kao kuga se širi pošast koju prouzrokuje palmin surlaš, Rhynchophorus ferrugineus, insekt kome se može stati u kraj insekticidom, dendrohirurgijom, feromonskim klopkama, ultrazvukom, sonarnom detekcijom – na što sedma država u životu najstarijih obalnih palmi odmahuje rukom, jer sem ljeti – kada dahijski ubire porez – ne stanuje uz obalu, vengo uvijek i samo u brdima. Crna je Gora nesposobna da priskoči Primorju, što se vidjelo tokom Bokeljskog požara (15. jul – 15. avg!), i sada – kada se naplativoj obali sasvim mijenja bio-scenografija.

Tvrdokrilac iz porodice surlaša, odličan letač, plodan koliko to samo insekt može biti, izbušio je i larvama naselio krošnje stotina i stotina palmi. Da je palma oboljela vidi se po njenom izgledu nalik otvorenom kišobranu. Tada je po odraslo stablo obično kasno.

Da pred porodičnom kućom nisam ostao bez palme koja je preživjela tri države i nešto se malo razgranavala u četvrtoj, biće da bih verbalni kažiprst uperio na štogod drugo, od evropskog osjećaja za separatizam u zemljama koje su opljačkale tri kvarta zemljine kugle, kolere u Jemenu, suše, gladi, poplava, Amerike, Rusije, Kine, zaključno sa sranjem u Ruandi.

Na kraju, lako se ponadati da će viševjekovni nasadi palme Kanarske datule biti obnovljeni, jer se ta vrsta ne zove Phoenix for nothing, ako ni zbog čega a ono zbog izuzetne klijavosti, no je pitanje da li se Ujedinjene nacije mogu obnoviti iza političkih surlaša, gadnih kreatura, koje ič ne mare ni za palmorede, ni za plantaže, ni za države. Za razliku od Rhynchophorus ferrugineusa koji odleti dalje kada uništi jedno primorje, namnoženi koorporacijski paraziti ostaju da kruže oko planete Zemlje. Jer druge nemaju.

Autor: Nikola Malović
 
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
ja, dondo laguna knjige Ja, dondo
18.11.2019.
U najpoznatijem djelu dubrovačkog pisca Marina Držića glavni je junak dundo Maroje. Komedija „Dundo Maroje“ prvi put je izvedena polovinom 16. vijeka u Sali Velikog vijeća Dubrovačke...više
više
knjižara so  laguna knjige Knjižara „So“
16.07.2019.
Imam dovoljno godina da vjerujem kako mnogi ljudi ne lažu kada ponekad uz uzdah Ah! kažu da su odivijek maštali o tome da otvore klasičnu knjižaru i tu nađu idealan odnos izmeđ hleba koji se uvijek...više
više
dnevnik brade laguna knjige Dnevnik brade
11.01.2019.
Krajem ljeta 2018. počeo sam da puštam bradu da bih se kao pisac uživio u lik Bokelja koji je od peruanske luke Kaljao do prvog ostrva u Tuamotu arhipelagu na splavu od balze tokom 14 sedmica preplovio...više
više
velibor laguna knjige Velibor
17.12.2018.
Da Velibor nije ljubitelj knjiga, da ne zna da ih proda i da pritom ne govori engleski jezik, ne bi ni mogao da radi u jedinoj preostaloj klasičnoj zalivskoj knjižari. Knjižara je, istina, formatirana,...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
11  laguna knjige 11.
04.04.2020.
utorak 1. april Rekla je: „Nedostaju mi brze kafe.“ „Nema više Lana, brzih kafa i dugih ručkova. Nema više Beograda. Svet je prestao da postoji. Svet koji smo mi poznavali.“ „Žao...više
više
iz seoskog dnevnika ajfelov most laguna knjige Iz seoskog dnevnika – Ajfelov most
30.03.2020.
Posijala sam svoj prvi bob. Dva reda. I još dva reda blitve i jedan tikvica. Barem tri tjedna neću imati priliku viriti u svoje gredice jer ću biti u Zagrebu, pa u Beogradu, pa u Istri. Nakon...više
više
epidemična sećanja laguna knjige Epidemična sećanja
26.03.2020.
Srećna, a možda baš i ne, Nova 1972. godina me je našla u dečjoj bolnici i uručila mi otužni bolnički paketić – u celofan spakovano sivo kamionče, kome je odmah otpao točak, knjigu bez...više
više
igor marojević roman o pijanstvima  laguna knjige Igor Marojević – „Roman o pijanstvima“
19.08.2019.
Uvodno poglavlje romana koji će izaći u Laguni pre ovogodišnjeg Sajma knjiga. Dok sam posle povratka u Beograd u maju 2009. razgovarao s poznanicima, bivšim prijateljima i majkom, slušali...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.