Laguna - Kolumna - Morska krava - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Morska krava

21.11.2017.
Uvijek je prijatno slušati cilik djece kad nauče da po moru pljosnatim kamičcima prave „žabice“. No ko bi pomislio da se zbog kamena bačenog u more može dobiti ozbiljan prekor!?

A bilo je toga u prošlosti, do prije pola vijeka, kada su kotorska djeca reskirala da dobiju batine zbog kamena bačenog u more. Zašto to i kako, sigurno se pita 99 od 100 čitalaca? Gdje se krije grijeh u opisanoj bezazlenosti?

Kamen nasut u faraonskim količinama podavio je sav život u litorarnoj zoni (Foto: N. M.)

Stari su Primorci znali, posebno oni iz unutrašnjeg dijela Zaliva (koji je danas pod zaštitom Uneska) da kamen po kamen gradi palatu, ali i da zatrpava more ako ga generacije bacaju u plićak, što je zarad vitalnog saobraćaja barkama deboto trebalo suzbiti.

Sad, valja zamisliti megatone grijeha koje pred očima starosjedilaca izvode investitori s brdah, time što pred novoizgrađenim hotelima nasipaju obalu supstratom neadekvatnog hemijskog sastava – u upravo faraonskim količinama, eda bi stalo više naplativih ležaljki i suncobrana...

Imaće tome 40 godina kako sam na plaži pred bivšom Fabrikom za preradu ribe u Bijeloj naučio da plivam. Ta je plaža s lijeve strane omeđena mandraćem, odmorištem za barke, a sa desne strane isturenom pontom. S maskom na licu, počeo sam, i do danas nastavio da se divim podvodnom svijetu...

Sjećam se da je u plićaku sve vrvjelo od života. Crne školjke mušlje rasle su u grozdovima po kamenim blokovima mandraća i one ponte. Na centimetar-dva ukopane u pijesak živjele su školjke vongole i vagani; bilo je velikih palastura, malih latica, potom kamenica, srčanki, kućica, strigilatusa, puževa mariklji, vretena, petrovih uva, priljepaka, vrtuljaka, kvrgavih i bodljikavih volaka, golubica, mrežastih vrša, te sirakuških vretena. Bilo je morskih zvijezda i krastavaca i ježeva. U morskoj travi muravi krili su se rakovi grancigule, krabe, i useljeni u napuštene puževe ljušture – rakovi-samci. Bilo je algi i morske salate. Plićakom su provijavale šarene labre, obalni barbunčići, mala jata cipola, jata sićušnih preukusnih sarduna, te tu i tamo neka veća riba, zalutala orada, brancin ili fratar... I to sam sve bogatstvo, do 3 metra dubine, bez ikakvog pretjerivanja, vidio s maskom, roneći od mandraća do 100 metara (!) udaljene ponte...

Rečeni je prostor danas ekonomsko dobro hotela koji se nalazi na mjestu nekadašnje Fabrike za preradu ribe. Prvobitna prirodna plaža postala je umalo šira negoli duža. Sličnih je nasutih „plaža“ podosta duž Primorja, i one su, što vrijeme prolazi, sve otuđenije od starosjedilaca. Ko ih pamti vitke i nesavršene, danas ustukne, manje zbog plastične ispeglanosti njihovih gabaritnih dimenzija, već zbog sile koja kazuje da se na ekocidni plac više ne može ući besplatno.

Niti jedan vlasnik hotela nije položio račun zbog podavljenog biljnog i životinjskog svijeta, rukovođen gramzivom logikom liberalnog kapitalizma, blagosloven političkim vezama koliko i migom lokalnih vlasti.

Oko rta Sv. Nedelje, u jednom od najužih tjesnaca, raste kolonija palastura (Pinna nobilis). Pa, iako je vrsta zaštićena, oficijelna eko-Podgorica kaže da se samonikli park u kome živi preko 100 do skoro izumrlih školjki koje mogu narasti do metar (!), ne može i stvarno zaštititi od lovaca na suvenire – pod obrazloženjem da najveće mediteranske školjke nemaju privredni značaj?!

Opet i opet valja kazati kako Montenegro ne zna da ima more od novembra do maja. Ništa se tokom istorije, od vremena kada su Crnogorci silazeći u Boku kazivali da idu u Svijet – nije promijenilo. Katalog okupacionih vlasti tokom istorije, dopunila je od 2006. godine kita potkupivih politikuna kojima do države nije ič, koliko im je do para za u vlastiti džep, po svaku cijenu. Do mjere da geografskom komšiji Primorcu – crkne taman morska krava.
 
Izvor: Nedeljnik
Autor: Nikola Malović
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
kako sam 2014 godine u romanu jedro nade predvidio koronu laguna knjige Kako sam 2014. godine u romanu „Jedro nade“ predvidio koronu
15.03.2021.
Pisac uvijek vidi iza okuke naših dana. Tako su Veliki rat već vidjeli da dolazi oni koji su znalački ukrštali riječi prije Prvog svjetskog rata, baš kao što su novi veliki rat vidjeli pjesnici...više
više
titanik, britanik i olimpik laguna knjige Titanik, Britanik i Olimpik
22.12.2020.
Na Primorju se kaže da je pegula svak onaj ko ima zlu sreću. U legendarnoj seriji „Velo misto“, rađenoj po scenariju Miljenka Smoja, jedan se popularni lik zvao Pegula, ako ni zbog čeg...više
više
tri stolice iz srpske književnosti laguna knjige Tri stolice iz srpske književnosti
02.11.2020.
Dugo nisam znao da je upravo stolica jedinica namještaja, a ne sto ili krevet. Jedan od najboljih savjeta dobio sam prije 20 godina kada sam kupio prvi kompjuter, ne računamo li igračke poput ZX Spectruma...više
više
životinjsko carstvo laguna knjige Životinjsko carstvo
05.10.2020.
Dugogodišnjim posmatranjem ustanovio sam da većina ljudi čašu sa vodom na pola – vidi kao polupraznu, a ne kao do pola punu. Šta više, ustanovio sam kako ljudi koji opažaju čašu...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
u vrhovima top lista laguna knjige U vrhovima top-lista
19.08.2022.
U subotu se navršava godinu dana od izlaska objedinjenog izdanja „Bajke nad bajkama“, štampanog ćirilicom, sa tvrdim koricama i mapom u boji. Veći deo tog vremena knjiga je provela na...više
više
tajne bajke nad bajkama  laguna knjige Tajne „Bajke nad bajkama“
29.07.2022.
Iako danas pišem o stvarima skrivenim u vidljivom tekstu knjiga, ipak vam neću pričati mnogo o slojevima naracije koji postoje na mnogim mestima u svakoj od tri knjige serijala Bajka nad bajkama. Unajkraće,...više
više
u našoj kući smo se bojali noćnog zvonjenja telefona laguna knjige U našoj kući smo se bojali noćnog zvonjenja telefona
11.04.2022.
Ovo pišem jer tuga za rudarima traje koliko i dani žalosti. Ako ih uopšte ima. Jer oni budu vest u dnevnicima, u kojoj nad sanducima stoje žene u crnini, povezanih glava crnim maramama i gluvo plaču...više
više
heroj kakav nam je i potreban laguna knjige Heroj kakav nam je i potreban
13.09.2021.
Ovaj članak počinjem sa idejom da ga podelim na pet omiljenih književnih grupa. Zajedno, imaju skoro sto hiljada članova, a ja želim da ovo znanje pustim daleko. Preporučuje me to što sam autor...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.