Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Zapisi iz podzemlja“ Fjodora Dostojevskog u prodaji od 13. decembra

Napisan nakon devetogodišnjeg izgnanstva u Sibir „Zapisi iz podzemlja“ Fjodora Dostojevskog predstavljaju vrhunac piščeve analize ljudske psihe i unutrašnjih konflikata. Danas je uvreženo mišljenje da je ovo i jedan od prvih egzistencijalističkih romana u istoriji svetske književnosti.

Roman govori o čovekovom nesporazumu sa svetom. Junak je nezadovoljan svetom u kom živi i bori se s njim, ali i sa samim sobom.

„Zapisi iz podzemlja“ predstavljaju zabeleške gorkog, izolovanog i nepouzdanog pripovedača. Zasnovan na jedinstvu dva suprotstavljena kompleksa, kompleksa inferiornosti i kompleksa superiornosti, čovek iz podzemlja je u socijalnom smislu neprihvaćen, neostvaren, siromašan, ali je, kako se njemu čini, u duhovnom i intelektualnom pogledu superioran u odnosu na ostale. Istovremeno labilan i osion, on spada u red najomiljenijih antijunaka među svim likovima Fjodora Dostojevskog.

Lagunino izdanje „Zapisa iz podzemlja“ sadrži i predgovor Jovana Popova, profesora književnosti na Filološkom fakultetu.

Fjodor Dostojevski je bio jedan od najvećih pisaca svih vremena. Rođen je 11. novembra 1821. u Moskvi. Preminuo je 9. februara, 1881. u Sankt Peterburgu. Pripada epohi klasičnog realizma u ruskoj književnosti, ali je svojim originalnim stilom i snagom svoje stvaralačke ličnosti ne samo obeležio epohu nego i uneo nove stvaralačke postupke koji su snažno uticali na tokove evropske književnosti.

Roman „Zapisi iz podzemlja“ možete pronaći od petka 13. decembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Fjodor Mihailovič Dostojevski

Fjodor Mihailovič Dostojevski

Fjodor Mihailovič Dostojevski je bio jedan od najvećih pisaca svih vremena. Rođen je 11. novembra 1821. godine u Moskvi. Preminuo je 9. februara, 1881. godine u Sankt Peterburgu.

„Kako da dresirate svog zmaja“ – iliti kako postati junak na teži način

Dok čekamo drugi nastavak igrane filmske adaptacije u kojoj će se sledeće godine Džeradu Batleru priključiti čuvena Kejt Blanšet u ulozi davno izgubljene junakove majke, Laguna je odlučila da nas podseti i na samu knjigu „Kako da dresirate svog zmaja“ britanske književnice Kreside Kauel, koja je pre pomenute igrane verzije na velikim ekranima ogroman uspeh doživela i kroz animirani serijal.

Pročitaj više

Prikaz romana „Druga strana“: Treća strana Alfreda Kubina

Objaviti samo jedan roman, a ostati u istoriji književnosti – to je pošlo za rukom austrijskom slikaru i piscu Alfredu Kubinu. I mada je znatno poznatiji po svom likovnom opusu, Kubinovo književno delo je skriveni dragulj fantastike, koji pleni somnabulnom atmosferom.

Pročitaj više

Prikaz romana „Hamnet“: Ženska priča o sudbini i osećanjima

Roman „Hamnet“ Megi O’Farel, inspirisan kratkim životom sina Vilijama Šekspira, na pozornicu izvodi i Agnes, dečakovu majku i suprugu slavnog engleskog pesnika i dramskog pisca, donoseći priču o nesvakidašnjoj ljubavi i tragediji koja menja život iz korena.

Pročitaj više

Delfi Kutak je pročitao: „Čast“

„Čast“ je drugi roman Elif Šafak koji čitam, a u njima mi se posebno dopada uloga žene, njihova borba, surova ali realistična. Na samom početku već iz prve rečenice otkrivamo da je sin ubio majku zbog časti.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com