Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prva knjiga o prvinama u Srbiji

Kada je počeo da radi prvi semafor, gde su i kad fabrički napravljeni prvi slatkiši, kada je snimljen prvi 3D srpski film i ostale zanimljive crtice o premijerama u našoj zemlji iz različitih oblasti nanizao je Zoran Penevski u knjizi „Prvi u Srbiji”

Film „Peti leptir” u režiji Milorada Milinkovića, prikazan krajem 2014. godine, nosi titulu prvog srpskog 3D filma. Mlađi je 103 godine od prvog srpskog igranog filma „Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa” snimljenog 1911. i 57 godina od prvog domaćeg filma u boji – „Pop Ćira i pop Spira”. Ekranizaciju dela Stevana Sremca o dogodovštinama porodica dvojice popova, režirala je 1957. godine Soja Jovanović, prva pozorišna i filmska rediteljka u našoj zemlji..

Odrednica prvi iz prethodnih rečenica obeležava i niz drugih zanimljivosti u odeljcima i pričicama hronološko-tematske beležnice „Prvi u Srbiji”. To su „crtice iz istorije početaka”, kako autor tj. priređivač Zoran Penevski naziva nedavno izdatu knjigu.

Penevski, inače urednik dečijih izdanja u izdavačkoj kući „Laguna” i autor nekoliko romana i scenarija za stripove, u uvodnim napomenama napisao je da nije imao pretenziju da daje naučni, enciklopedijski ili definitivni spisak. U razgovoru za naš list precizira da mu je želja da popisane zanimljivosti, heroje i posledice nečeg prvog u Srbiji budu podstrek na razmišljanje.

– Smatram da sve nas zanimaju podaci o počecima nečeg što nas okružuje i što nam je danas uobičajeno. Takođe, neki podaci mogu da nas iznenade, pobude nova interesovanja ili ukažu na neočekivani detalj u onoj slici koju imamo o određenoj epohi – kaže autor i za primer navodi da ga je lično iznenadilo saznanje da je Sombor bio prvi centar vaterpola na ovim prostorima ili da je prva himna Srbije u stvari izgubljena.

Spomenuti grad u Bačkoj može da se pohvali i da je bio adresa prvih asfaltiranih ulica i trotoara. Pariska ulica u ovom mestu dobila je asfalt 1891. godine čime je stekla titulu prve ulice na Balkanu sa ovim materijalom.

Od tada moralo je da prođe još skoro pola veka pa da ovdašnji ljudi ugledaju prvi semafor. Postavljen je u Beogradu 1939. na raskrsnici ulica Kralja Aleksandra, Takovske i Kralj Ferdinanda (danas Kneza Miloša). Regulisao je saobraćaj samo tokom dana od 7 do 22 sata.

Interesantno je, otkriva Penevski, da su mu izvori podataka bili novine, sajtovi, specijalizovane publikacije, enciklopedije... Između ostalih i list „Politika” iz koje je, kako se priseća, pronašao podatke o prvom televizoru u Srbiji.

Rad na prikupljanju, ukrštanju i proveri podataka trajao je oko godinu dana dok je ideja tinjala znatno duže.

– Voleo bih da dobijem dozvolu novinara koji su pisali o ovim stvarima i drugih ljubitelja istorije. Da se udružimo i napravimo obimniju, još bolje ilustrovanu i sa dužim tekstovima ispisanu istoriju prvina. Bilo bi lepo kada bi se osnovala mala istorijska biblioteka sa pripovestima o neobičnim ličnostima iz naše prošlosti, poput Dragoljuba Aleksića, Ane Feldman, Ivana Sarića, Drage Dejanović i mnogih drugih – ističe naš sagovornik plan koji bi želeo da ostvari u budućnosti.

U prvoj knjizi o prvinama znatiželjnici mogu da pročitaju i da je prva „slatka” fabrika konditora počela sa radom 1917. godine u Subotici, u posedu porodice Ruf, da bi kasnije ime bilo promenjeno u „Pionir”. Prvi seizmograf postavljen je 1909. godine na Tašmajdanu u Beogradu dok je prvi carski rez obavio dr Jovan Valenta oktobra 1872. godine u tada prestonom gradu u Opštoj bolnici.

„Politika” donela stripove

„Politika” je 21. oktobra 1934. godine čitaocima ponudila prvi strip u Srbiji. Mesec dana posle okončanja izlaženja u SAD, naš list je preneo preko cele strane šest kaiševa stripa „Detektiv Iks-9” autora Aleksandra Rejmonda i Dešijela Hemeta. Jedan od tadašnjih urednika Dušan Duda Timotijević iz originalnog naziva „comics strip” zadržao je drugi deo sintagme i tako uveo termin – strip.
-----------------------------------------------------
* Prva zabrana pušenja na javnom mestu doneta je 18. marta 1841. godine
* Prva samoposluga počela je da radi na Cvetnom trgu u Beogradu 1958. godine
* Prvi gromobran postavljen je 1837. godine u Kragujevcu
* Prva svilara počela je da radi u Vršcu 1751. godine
* Prvi zajam Srbija je dobila u Londonu 25. septembra 1862. godine i iznosio je 150.000 dukata, sa rokom otplate na 50 godina

Autor: Andrijana Cvetićanin
Izvor: Politika

Autor: Zoran Penevski

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana Sara i zaboravljeni trg (Laguna, 2016), Budimir i retke vrste (Kreativni centar, 2013), Lektor (SKC Novi Sad, 2015), Tragovi odsustva (Okean, 2008), Manje važni zločini (stipendija Fonda „Borislav Pekić“, Okean, 2005),...

Književni leksikon Mirjane Bobić Mojsilović

Bestseler književnica Mirjana Bobić Mojsilović predstavlja dela koja su ostavila traga u njenom stvaralačkom životu.

Pročitaj više

Prikaz romana „Bog šume“: Kroz tamu, do slobode

Negde između sve popularnijih dark academia pravca i nordijskog noara, smestio se „Bog šume“. Poređenje sa sada već modernim klasikom Done Tart nije bez opravdanja, barem istakne li se u prvi plan komponenta mračnog, uz to – inteligentnog. Trileri se uglavnom, često i s razlogom, doživljavaju kao lako štivo za plažu, čija brzina odigravanja ne upošljava um koliko bliski im krimi pravac i pretežno ostaje na površini, pa i potpunoj trivijalnosti. Ovo je, naravno, uvreženi stereotip, s obzirom da smo oduvek svesni postojanja vrhunski konstruisanih i psihološki iznijansiranih žanrovskih dela, u šta ovaj roman Liz Mur neosporno spada.

Pročitaj više

Prikaz romana „Dani u knjižari ’Morisaki’“ Satošija Jagisave:

Knjige koje govore o knjigama i knjižarama uvek su pun pogodak, složićemo se! Doduše, treba biti i na oprezu – šta ako nas takva knjiga izneveri i (ne daj Bože) razočara svojim prikazom jednog od omiljenih mesta na svetu svakog knjigoljupca? Zapitam se ponekad, može li uopšte neka knjiga verno da dočara tu moju ljubav prema knjižarama.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Knjižara zabranjenih knjiga“: Slasni ukus osvete

Mada na prvi pogled, pogotovo u današnje vreme, naslov knjige Marka Levija „Knjižara zabranjenih knjiga“ deluje pomalo zastrašujuće i zloslutno, odmah ću vas umiriti i razuveriti – radi se o dinamičnoj romantičnoj drami koja reafirmira moć čitanja i važnost knjiga za čoveka, uz neočekivani ljubavni zaplet u kojem će se glavni junak naći razapet između ljubavi i želje za osvetom. Marka Levija, inače, sa više od 50 miliona prodatih knjiga širom sveta, smatraju najčitanijim francuskim piscem u poslednje dve decenije, a ovaj roman je njegova, verovali ili ne, čak 26 knjiga u karijeri. Laguna ih je kod nas izdala više od deset.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS