Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prošetajte kroz „Black Light“ – Na ovim mestima u Beogradu odvija se radnja novog hit romana

Da li ste se ikada pitali kako izgleda pisanje futurističkog romana čija se radnja dešava u Beogradu?

Miomir Petrović je jedan od najprepoznatljivijih Laguninih autora, čije romane publika uvek očekuje sa nestrpljenjem. Iako poznat po knjigama koja se uglavnom bave istorijom, Petrović se u svom novom romanu „Black Light“ vrlo vešto okrenuo budućnosti i smestio radnju u godine koje su daleko ispred čovečanstva, sa centralnom tačkom na raskrsnici Bulevara despota Stefana, Drinčićeve, Gundulićevog venca i Carigradske ulice, delom grada u kojem zaista živi i kroz koji svakodnevno šeta.

Obišli smo ovaj deo grada sa autorom i napravili fotografije lokacija, pa i vas pozivamo na neobičnu šetnju kroz Dramatis locus, odnosno mesta na kojima se odvija najveći deo romana „Black Light“.
Trg na raskrsnici Bulevara despota Stefana, Drinčićeve, Gundulićevog venca i Carigradske.

...Odakle je uopšte mogla da padne? Siguran sam da se to zapitao svako ko se u tom trenutku zadesio blizu parkića na raskršću Gundulićevog venca, Drinčićeve, Carigradske ulice i Bulevara despota Stefana. Kao da je to više-manje tehničko pitanje toliko obuzelo sve pseudosvedoke njenog pada da je retko ko razmišljao o samoj žrtvi. O njenom identitetu. O tome da li u njoj još uvek ima života. Da li joj se može pomoći.
Fasade starih zgrada u ovom delu grada inspirisale su Miomira Petrovića, pa je upravo iza njih smestio život junaka „Black Lighta“ – glavnog junaka Lasicu, Vladana Cakića i članicu Pokreta otpora Jelenu Milašinović i njenog sina Rastka.
Današnja zgrada Zavoda za urbanizam je u romanu pretvorena u prihvatilište za ratnu siročad. Nalazi se uz Botaničku baštu „Jevremovac“, u neposrednoj blizini mesta nesreće koja je pokrenula čitav sled zanimljivih događaja u romanu.

...Pigmeji su deca, mahom ratna siročad, koju izdržava Poredak. Izdržava ih kao što to čini sa ofovcima, ali se ne stara o njima na pravi način. Deca su organizovana u bande sa nejasnom ali efektnom hijerarhijom. U našem kvartu imaju nekoliko pozicija. Jedna je na početku Drinčićeve ulice, odmah pored Bajlonijeve pijace, gde neretko podižu pigmejske barikade i blokiraju ulicu. Druga je ispred bivšeg Zavoda za izgradnju Beograda, preko puta našeg parkića. Ova ogromna zgrada, koja poput nasukanog prekookeanskog broda izranja iz zelenila Botaničke bašte, već godinama je slabo čuvan i loše organizovan prihvatni centar za ratnu siročad. Sa druge strane zida, prostor nekadašnje Botaničke bašte „Jevremovac“ postao je prava džungla. Park je još pre rata bio zvanično zatvoren, o biljkama i drveću se praktično niko nije ni brinuo i s vremenom se stvorila džungla, pravi rasadnik komaraca i drugih insekata u letnjem periodu, u hladnijim mesecima divlji zimovnik beogradskih pasa lutalica.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS