Prikaz romana „Kako se kalio čelik“: Priča o mladosti koja želi da promeni svet
Pavel Korčagin, glavni junak romana „Kako se kalio čelik“ ruskog klasika Nikolaja Ostrovskog (1904–1936), odrasta u siromaštvu, u svetu obeleženom društvenim nejednakostima i nepravdom. Prvi svetski rat, revolucija i građanski rat uvlače ga u istorijske događaje kojima ne želi samo da prisustvuje već i da doprinese njihovom oblikovanju. Od dečaka koji rano upoznaje surovost života postaje borac, a zatim i učesnik izgradnje novog društva. Njegova sudbina odražava iskustvo čitavog pokolenja mladih ljudi koji su verovali da mogu da promene svet.

Osnovna zamisao romana jeste prikazivanje oblikovanja novog čoveka pod pritiskom istorijskih okolnosti. Metafora kaljenja čelika odnosi se na proces u kom se karakter učvršćuje kroz iskušenja, patnju i odricanje. Korčaginova snaga ne proizlazi iz toga što je pošteđen nevolja, već iz sposobnosti da ih savladava i ostane veran svojim ubeđenjima. Njegov životni ideal počiva na uverenju da se vrednost pojedinca meri onim što je spreman da učini za druge.
Pritom Ostrovski nastoji da njegov junak ne bude nedostižna legenda, izdvojena iz svakodnevice. Korčaginovo herojstvo izrasta iz rada, drugarstva i običnih, često iscrpljujućih obaveza. Posebno je upečatljiva epizoda izgradnje železničke pruge kod Bojarke u gotovo nemogućim uslovima. Rad na pruzi postaje nastavak revolucije drugim sredstvima: posle borbe za osvajanje vlasti dolazi ona za izgradnju društva. Podvig se tako ne svodi na ratničku hrabrost, nego obuhvata i svakodnevno istrajavanje u poslu koji se mora obaviti, bez obzira na cenu, koju roman ne prećutkuje.
Korčagin postepeno gubi zdravlje. Kada zbog toga ostane bez mogućnosti da učestvuje u životu i radu zajednice, nalazi drugi način da nastavi borbu: okreće se pisanju. Književni rad postaje njegov novi oblik delovanja, dokaz da fizička nemoć ne mora značiti i duhovni poraz.
Svet romana organizovan je oko jasnih političkih i moralnih podela: revolucionari se bore za novo društvo dok njihovi protivnici predstavljaju stari poredak. Ipak, bilo bi pojednostavljeno svesti roman na ideološku propagandu. Posebnu vrednost mu daju snaga glavnog junaka, povezanost njegove sudbine sa istorijskim trenutkom i jedinstvo ideje i naracije. Privlačnost romana počiva i u energiji pripovedanja, neposrednosti kojom se nižu događaji i snažnom osećanju da se pred čitaocem odvija život ispunjen ciljem.
Velika popularnost romana i njegove brojne ekranizacije potvrđuju koliko je Korčagin prerastao granice književnog lika i postao kulturni simbol. Ipak, važno je što je u štivu sačuvana i njegova ljudska dimenzija. Ostrovski nastoji da pokaže kako izuzetna moralna snaga može izrasti iz običnog života, u konkretnim okolnostima i kroz svakodnevne izbore.
„Kako se kalio čelik“ može se čitati s istorijske distance koja omogućuje da se razdvoje moralna vrednost pojedinih ideala od političkog sistema u čije su ime zastupani. Solidarnost, hrabrost, odanost prijateljima, otpor poniženju i spremnost da se radi za opšte dobro nisu vrednosti koje pripadaju samo jednoj ideologiji. U isti mah, iskustvo dvadesetog veka pokazalo je koliko se ideja o savršenom društvu može pretvoriti u opravdanje za potiskivanje individualnosti i žrtvovanje pojedinca. Zato Korčaginov ideal danas izaziva i divljenje i nelagodu: divljenje zbog njegove istrajnosti i moralne doslednosti, a nelagodu zbog sveta u kom se gotovo svaka lična potreba mora opravdati pred kolektivnim ciljem.
Upravo u toj napetosti nalazi se trajna vrednost romana. „Kako se kalio čelik“ zato nije samo štivo o revoluciji i političkom idealu, već i priča o mladosti koja želi da promeni svet, o potrebi da se život ispuni svrhom i o dostojanstvu čoveka koji, uprkos porazima, pronalazi razlog da nastavi dalje.
Autor: Domagoj Petrović






















