Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Iskreno, mračno, duboko“: Šta je zajedničko Donaldu Trampu, Madoni i serijskim ubicama?

foto-2-9

Danas se o osamdesetim godinama minulog veka govori sa nostalgijom. Čini se da su vremena bila jednostavnija sa fiksnim telefonima, ogromnim imenicima, video-klubovima i video-kasetama. Umesto kompjuterskih tastatura za pisanje su se koristile olovke ili pisaće mašine, a umesto Gugla tu su bili obimni tomovi enciklopedija po kojima su mnoge ozonske rupe dobile svoje nazive. Ah, da! Bilo je to doba ozonskih rupa, kiselih kiša i pušenja u zatvorenim prostorijama.

Bilo je to i vreme preteranog konzumerizma u kome su najveće zvezde (i opasnosti po društvo) bili neki, sada davno zaboravljeni, Donald Tramp (idol mladih japija) i Madona (idol mladih… pa mladih).

Tada su devojčice još uvek verovale u bajke i sa snovima u očima gledale venčanje Čarlsa i Dajane.

Jedna od tih devojčica je i mlada Sofi, junakinja romana „Iskreno, mračno, duboko“ Viktorije Selman koju je, u prevodu Dijane Radinović, objavila izdavačka kuća Laguna.

Ova devojčica nije imala više od deset godina kada se sa svojim samohranom majkom iz SAD preselila u Ujedinjeno Kraljevstvo. Osmogodišnja Sofi je razočarana u Englesku, ali je očarana zgodnim i harizmatičnim Metijem Melgrenom. Ipak, ne više od njene majke koja započinje vezu sa ovim naočitim mladićem. Šarmantni Meti ubrzo postaje ne samo očinska figura i jedini otac koga je Sofi imala već i onaj roditelj sa kojim uspostavlja mnogo dublju vezu.

Osamdesete godine. Vreme bez bindžovanja i serijskih ubica. Možda je preciznije reći vreme kada čovečanstvo još nije otkrilo reči za nešto što je već postojalo.

Još nekoliko godina odvaja topli porodični život koji je Sofi pronašla u Londonu od toga da FBI nadene naziv ubicama, koji nisu političari ili vojnici, a koji ubijaju više od jedne osobe koristeći isti šablon.

Iako naziva za njih nema, ne znači da serijskih ubica nije bilo i tada. Samo su tek tada, poput Donalda Trampa i Madone, postali poznati. Jedan od njih se upravo pojavio u kraju u kome Sofi živi sa svojom majkom. Da stvar bude gora, čini se da ovaj ubica cilja žene koje neodoljivo liče na njegovu majku.

Sa druge strane, tajanstveni Meti ih uverava da nemaju razloga da se plaše bilo čega.

Ali kako to zna osim ako on nije ubica?

Dve decenije su prošle. Čovečanstvo je u međuvremenu otkrilo mobilne telefone, rat protiv terorizma, poljubac Britni i Madone, rijalitije i „Matriks“. Mala Sofi je otkrila da je njen voljeni „tata“ Meti bio serijski ubica koji je ubio više od deset žena i jednu devojčicu. Iako već dugo vremena služi prvu od svojih nekoliko doživotnih robija, Meti i dalje ima snažan uticaj na nju. Uprkos brojnim psihijatrima i lekovima (prozak je takođe jedna novina koja nije postojala u ranim osamdesetima), sa sobom i dalje nosi nerazrešen konflikt.

Šta ako Meti nije ubica? A uhapšen je zahvaljujući njoj. A šta ako jeste, a mogla je da ga razotkrije ranije? Sa ovakvim teretom dvostruke krivice ona dobija poziv iz zatvora. Meti uskoro umire i želi da je još jednom vidi.

Ko je ubica? Šta je prava istina?

Viktorija Selman znalački vodi priču kroz naraciju i sećanja same Sofi. Igra na kartu krhkog sećanja i nepouzdanog pripovedača. Dok radnja romana odmiče, čitaoci se sve više pitaju koliko je ono čega se naratorka seća autentično. I koliko njoj može da se veruje?

Upravo taj momenat u kome čitaoci ne mogu nikome da veruju, čak i onome što pročitaju, stvara osećaj jeze tokom čitanja. Šta ako upravo slušamo priču pravog ubice? Ako je osuđeni Meti nevin, ko je onda kriv? Da li je moguće da desetogodišnja devojčica postane serijski ubica? A, opet, čitaoci znaju samo njenu verziju priče.

„Iskreno, mračno, duboko“ je napeti psihološki triler koji stvara osećaj nelagode i jeze tokom čitanja i ne dopušta da se odustane do samog kraja. Roman se bavi pitanjem koliko nekoga zaista poznajemo i fokusira se na tajne koji ljudi čuvaju, čak i od najbližih, i laži koje im govore.

U pitanju je mudro napisana priča koja fascinira od prve stranice i, na koncu, kao posle vožnje rolerkosterom, čitaoca ostavlja šokiranim, iznenađenim jezivim preokretom i neizmerno zadovoljnim.

Autor: Milan Aranđelović

Izvor: bookvar.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Viktorija Selman

Viktorija Selman

Viktorija Selman je poznata po serijalu o Zibi Mekenzi. Njen debitantski roman je ušao u najuži izbor za nagradu CWA Debut Dagger , dok se na Amazonovoj listi bestselera pet nedelja nalazio na prvom mestu. Prodat je u preko pola miliona primeraka. Pisala je za Independent i bila voditeljka na Crime Time FM .

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.

Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nedeljnik u knjižarama Delfi

Nedeljnik u knjižarama Delfi

Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti većoj od 150 dinara.

Pročitaj više
Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Ime književnice Heder Moris dobro je poznato ovdašnjim čitaocima, naročito ljubiteljima istorijske fikcije. Izdavačka kuća Laguna do sada je objavila pet ostvarenja ove australijske autorke rođene na Novom Zelandu. Za razliku od romana koji snažno osvetljavaju stradanje pojednica u strašnom vrtlogu istorije, radnja najnovijeg dela „Džesina želja“, objavljenog u prevodu Nikole Pajvančića, odvija se u doba koje nazivamo svojim.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.