Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Ivan Ivanji „Poslednji potez“: Mikrokosmos naspram točka istorije

U leto 1941. i pred stravičnim prizorom obešenih na beogradskim Terazijama, započinje Ivanjijev roman koji od prvih stranica pokazuje tendenciju da bude istorijska freska koliko i porodična saga. Bez elemenata fantastičnog, alegoričnog i slično, dakle u maniru čistog realizma koji podnosi samo istorijske digresije, Ivanji priča o četiri generacije jedne banatske porodice jevrejskog porekla, prinuđene pod točkom istorije na svojevrsnu mimikriju-svaka generacija menja prezime. Tako Rotbartovi postaju mađarizovani Radvanji, a zatim posrbljeni Radovani, da bi najnovija istorija obesmislila i ove transformacije. Bez obzira na prezime, svi su podjednako velike žrtve u poslednjem ratu koji je pogodio balkanske prostore.

Kroz tečnu, dijalozima bogatu prozu ovog romana uočljiva su dva dominanta motiva, jevrejske pripadnosti i masonskog udruživanja, uz obilje istorijskih podataka koji čitaocu približavaju likove i doprinose njihovoj uverljivosti. Jasno je da se radi o osobama koje  je pisac poznavao tokom svog dugog i plodnog života koji se velikim delom odvijao i u najvišim krugovima nekadašnje jugoslovenske vlasti. Ivanji ne može da odoli svojevrsnom zavođenju čitaoca kroz otkrivanje detalja koje istorija ne beleži a u čiju verodostojnost ne treba sumnjati. Tako nastaje jedna vrsta proznog pastiša ličnih sudbina i istorijskih događaja koji su ih uslovljavali, u rasponu od ravnodušnih brakova i nesrećnih ljubavi do tragičnih stradanja i samoubistava.

Ako se vratimo ponovo dramaturgiji, čuvena „puška okačena o klin u prvom činu“ je u ovom romanu jedna pilula cijankalijuma za koji saznajemo da nikada ne propada i koju će glavni junak Rudi Radvanji sačuvati do duboke starosti. Fatalna predodređenost životnog toka toliko često uslovljenog detaljem, trenutkom, određuje i način na koji autor pripoveda o svojim junacima u ulozi sveznajućeg i nepristrasnog hroničara.  Ivanjijevim delom dobijamo nove mogućnosti sagledavanja ne tako davne prošlosti koja još pristrasno pulsira u svesti svakoga od nas. 

Autor: Aleksandra Đuričić

Izvor: Politika

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.