Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Igra s Vukovima“ – američka istorija iz druge perspektive

Uživao sam u drugom čitanju „Igre s VukovimaMajkla Blejka mnogo više nego kada sam je čitao prvi put 2014. Naslov knjige nema nikakve veze sa vukovima, ako izuzmemo prijateljstvo usamljenog junaka knjige sa vukom kojeg je nazvao Bela Šapa, zbog belih prednjih šapa, i njegovo igranje u indijanskom stilu oko logorske vatre dok mu je društvo pravio taj vuk jedne večeri nakon uspešnog lova na bizone. Njegovi prijatelji Indijanci su ga tom prilikom posmatrali i dali mu indijansko ime Igra s Vukovima. Iako bogata detaljima, knjiga se lako čita.

Glavni lik je poručnik Džon Danbar, koji je na sopstveni zahtev poslat u udaljeno utvrđenje na Divljem zapadu, da bi shvatio, po dolasku, da je ono napušteno. Fasciniran tim mestom, odlučuje da tu ipak ostane sa svojim jedinim prijateljima, vukom i konjem Ciskom. Prvobitni susret sa obližnjim plemenom Komančija početak je prijateljstva sa njima, ali i novog načina života za njega.

Autor se u određenoj meri bavi ozbiljnim sukobom između američkih starosedelaca i američkih vojnika, kao i sve većom najezdom belih doseljenika u zemlju Indijanaca. Blejk opisuje ove događaje iz perspektive američkih starosedelaca uz mnogo detalja i sa saosećanjem, ne samo da bi prikazao njihove nevolje zbog sve veće dominacije belaca, već i samu kulturu Indijanaca, uključujući i njihov običaj da ponekad odvedu bele devojčice nakon pohoda na bele doseljenike. U plemenu je i jedna bela žena koja živi sa njima od malih nogu i autor je koristi kao sredstvo za uspostavljanje komunikacije. Već je u to vreme počeo progon Indijanaca sa njihove sopstvene zemlje. Knjiga je zanimljiva i neobična po tome što pripoveda istoriju iz perspektive Indijanaca i predstavlja mešavinu fikcije i istorijskih činjenica. Autor se stavlja na stranu kulture starosedelaca time što američke vojnike uglavnom predstavlja u izrazito negativnom svetlu. U priči ima romantike, humora, tuge, mudrosti i suprotstavljenih tradicija.

Ova priča je oživela i duboko me je ganula kada sam odgledao film Kevina Kostnera sa istim naslovom (jedan od mojih omiljenih filmova), u kojem pokušava da crvenokošce prikaže kao prave ljude, a ne kao divljake; i jednog vojnika širokog srca među sveprisutnim predrasudama belaca. Svakome koga zanima istorija američkih starosedelaca verovatno će se dopasti i knjiga i film. Glavni likovi imaju dubinu i odnosi međi njima su odlično opisani. Knjiga ima nastavak koji želim da pročitam jer priča u njemu, po svemu sudeći, dobija neminovan zaključak.

Izvor: Goodreads

Prevod: Borivoje Dožudić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Majkl Blejk

Majkl Blejk

Majkl Blejk (1945–2015) rodio se u Fajetvilu u Severnoj Karolini kao četvrta generacija porodice pisaca. Profesionalno bavljenje književnošću započeo je šezdesetih godina, za vreme služenja vojnog roka u Vazduhoplovnim snagama SAD. Ples sa vukovima (1988) zasnovao je na svom deset godina dugom istraživanju istorije Granice.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.