Južnoafrički pisac Dž. M. Kuci autor je elegantnih, uznemirujućih i provokativnih romana. Njegova dela ovenčana su svim značajnim književnim priznanjima. Jedan je od samo četvoro dvostrukih osvajača Bukerove nagrade (1983. i 1999), a Nobelovu nagradu za književnost Švedska akademija mu je uručila 2003. godine.
U jednom intervjuu, Kuci je ovako opisao prilike u kojima je sazrevao: „Bilo je teško ne osećati s marginalizovanim u južnoafričkoj unutrašnjosti pedesetih godina prošlog veka. Iz jednostavnog razloga što su se oni koji su vodili glavnu reč pošteno trudili da nas marginalizuju – i likovali kada bi im to uspelo. Verovali su da su u periodu posle završetka Burskog rata oni sami bili ugrožena populacija u vlastitoj državi. Formiranjem nacionalističke vlade 1948. godine ukazala im se prilika da nam pokažu gde nam je mesto. I uspelo im je.“
Radnja romana „Život i vremena Majkla K“ odvija na mestu koje liči na Južnu Afriku – ali nije Južna Afrika. Vreme je građanskih nereda: državna administracija je pala, gerilci su svuda. Majkl K je prost čovek, to jest, prostodušan. Baštovan, koji pokušava da svoju bolesnu majku vrati u zavičaj, u prirodu; majka umire; on luta, neprestano se trudeći da izbegne vlasti. Na jednoj napuštenoj farmi, krajnje posvećeno uzgaja povrće, neguje svoje bundeve. Vojnici ga odvode u zatvor. A onda – prilično kasno u narativu – menja se perspektiva i dobijamo iz prve ruke, od lekara koji se stara o izgladnelom zatvoreniku, informacije o logoru.
Protagonista romana „Život i vremena Majkla K“ ne poseduje svoju volju niti svest o sebi. Njegova skromnost prevazilazi granice ljudskog poimanja. Bespomoćan je i neambiciozan. Takav je i takav će ostati do samog kraja: on je bizarna pojava čija nezamisliva ranjivost kod čitaoca i većine likova koje sreće u romanu budi saosećanje i želju da mu pomognu. On je stvorenje bez oca, vlastitog stava i boje kože. O paraboli ovog dela nobelovca Dž. M. Kucija već je mnogo toga napisano.
Slično protagonisti knjige, i Južnoafrička Republika, piščeva otadžbina i zemlja u kojoj se odvija radnja romana, nalazi se na ivici ponora zbog sukoba unutar polarizovane populacije. Nelson Mandela još uvek je u zatvoru, a rasistički režim uzde vlasti čvrsto drži u svojim rukama. Nezadovoljstvo se širi, a Afrički nacionalni kongres dobija sve veću podršku. U zemlji izbija građanski rat. Haosu doprinosi činjenica da se vlasti Južnoafričke Republike mešaju u situaciju u susednim državama, dok one zauzvrat pomažu pobunjenicima.
Čitalac prati sudbinu Majkla K, čije ime s razlogom asocira na Kafku, na njegovom putovanju kroz ratom zahvaćenu zemlju. Najveći deo dugog putovanja do željenog odredišta Kucijev junak provodi po zdravstvenin ustanovama, policijskim stanicama i logorima – logora u toj zemlji ima na sve strane – čiji radnici, uprkos najboljim namerama, nisu u stanju da mu pomognu.
Priča se završava dirljivo, i najverovatnije će izazvati snažna osećanja u vama. A Kucijev stil, barokni, uzbudljiv, živopisan, vrtoglav, raskošan, hiperboličan, hiperrealističan, fantastičan, avanturistički, tragikomičan, lepršav, drzak ili žustar doživećete krajnje lično.
Sve je stvar ukusa: čitajući otkrivamo šta nam odgovara.
Iskoristite priliku do kraja ove nedelje, kada je roman Dž. M. Kucija „Život i vremena Majkla K“ na posebnoj akciji od dodatnih 10% koji se može ostvariti i uz količinski i članski popust samo na sajtu www.laguna.rs, i za porudžbine u okviru Republike Srbije.
Dž. M. Kuci
Dž. M. Kuci (John Maxwell Coetzee) jedan je od najznačajnijih savremenih romansijera i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. Rođen je u Kejptaunu 1940, gde je završio studije matematike i anglistike. Radio je kao programer u londonskom IBM-u, da bi se posle nekoliko godina konačno opredelio za literaturu.
Više o autoru
Najnovije
Pogledaj sve
Autobiografija Lenija Kravica „Neka ljubav vlada“ upola cene samo na laguna.rs i delfi.rs od 19. do 30. juna 2026.
„Neka ljubav vlada“ čudesna je priča o odrastanju u nesvakidašnjoj porodici i potrazi za sopstvenim glasom. Leni Kravic se osvrće na svoj život sa iskrenošću, samokritikom i humorom.
Pročitaj više
Bukmarker podkast, ep. 30 – Ante Tomić: Ne čekajmo junake, slobodu sami moramo da izborimo
„Kraljević Marko oslobađa Imotski“ je raskošna istorijska satira Anta Tomića koja kroz prizmu opsade Imotskog iz 1717. godine surovo i duhovito dekonstruiše balkanske mitove.
Pročitaj više
U Strazburu otvoren međunarodni skup posvećen piscu Goranu Petroviću
Međunarodni naučni skup „Poetika književnog dela Gorana Petrovića: frankofona recepcija i evropski kontekst“ otvoren je u Strazburu, gde je okupio istaknute profesore, slaviste, komparatiste i književne istoričare iz više evropskih zemalja, saopštio je Institut za književnost i umetnost iz Beograda prošle sedmice.
Pročitaj više
Rajko Grlić: Ja bih se još malo igrao
Ono što mogu reći u vezi sa Goranom Markovićem i sa mnom je da mi nismo kalkulirali svojim životima, živjeli smo i govorili to što mislimo, a ne ono što u određenim momentima treba govoriti.
Pročitaj više


















