Laguna - Petar II Petrović Njegoš - Knjige o kojima se priča
Petar II Petrović Njegoš

Petar II Petrović Njegoš

Njegoš je rođen u selu Njegušima pod Lovćenom 13. novembra 1813. kao drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađeg brata vladike Petra I Petrovića Njegoša, i Ivane Proroković. U narodu je ostalo predanje da su ga zvali Rade i Radivoj.

Njegov stric Vladika Petar I dovodi ga početkom 1825. godine u Cetinjski manastir da ga vaspita i pripremi za svog naslednika; tu je naučio da čita i piše, a i da sastavlja svoje prve pesme da zabavi lokalne glavešine i sveštenike. Sredinom godine stric ga šalje u Toplu kod Herceg Hovog, gde uči italijanski i bogosloviju. Početkom 1827. godine vraća se na Cetinje, gde mu je za vaspitača određen vladikin sekretar, pesnik Simo Milutinović Sarajlija, koji mu do 1830. prenosi znanja iz klasične filozofije i književnosti, mitologije i pesničke umetnosti. Po ugledu na narodne pevače piše svoje prve epske pesme.

Po smrti vladike Petra I 1830. godine Njegoša proglašavaju za „upravitelja“ Crne Gore pod imenom Petar II. Ubrzo se zamonašio i zatim postao arhimandrit pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kao državnik, u prvim godinama vladavine ukinuo je guvernadursko uređenje kao mletačku svetovnu ustanovu, počeo da razgrađuje tradicionalno plemensko ustrojstvo i uspostavlja temelje moderne crnogorske države, obrazuje stalnu oružanu stražu (perjanike), uvodi plaćanje poreza, zbog čega izazva jak otpor plemenskih glavara, osniva senat kao vrhovno savetodavno telo, i istovremeno pokušava, bez uspeha, da oslobodi neke crnogorske oblasti pod Turskom oko Podgorice.

Preko Trsta i Beča putuje 1833. u Rusiju, u Beču se upoznaje sa mitropolitom Stevanom Stratimirovićem i sa Vukom Karadžićem, a u Petrogradu, u prisustvu ruskog cara Nikolaja I, biva ustoličen za vladiku. Iz Rusije u Crnu Goru donosi prvu štampariju i knjige klasičnih pisaca na ruskom jeziku. Iste godine piše prvi veći spev Glas kamenštaka, koji će preraditi 1835. u spev Svobodijada (objavljen posthumno 1851). Narednih godina u almanasima objavljuje pesme i pripovetke.

Pošto Rusija finansira Crnu Goru redovnom godišnjom pomoći, Njegoševi neprijatelji tuže ga ruskom dvoru kako samo piše pesme, ide u lov i igra karte, zapostavljajući dobrobit naroda. Da bi se opravdao, ponovo putuje u Rusiju 1836, preko Beča, gde se duže zadržava i često sastaje sa Vukom Karadžićem. Dok se u Crnoj Gori sprovodi istraga, Njegoša ne puštaju u Petrograd, nego tri meseca drže u zatočeništvu u Pskovu. Posle povoljnih izveštaja istrage, primljen je u ruskom dvoru i vraća se u Crnu Goru sa znatno povećanom ruskom pomoći u novcu.

Odan ideji oslobođenja Crne Gore, na Meternihov poziv da poseti u Beču turskog poslanika 1837. odgovorio je da može doći samo sa puškom u ruci. Po dolasku u Beč, o njemu doušnici izveštavaju da je u pitanju čovek „nedovoljno čvrst u religioznim i monarhičnim načelima“ i da ispoveda „slobodoumne, tj. revolucionarne ideje“. Savremenici potvrđuju kako je neprekidno sanjao o bitkama protiv Turaka, ispoljavao veliko junaštvo kao ratnik, a prema Turcima zarobljenim u bojevima primenjivao surove mere i njihove odsečene glave isticao na kuli Tablja kraj cetinjskog manastira.

Jednovremeno sa državničkim nastojanjima, njegova želja za znanjem ne jenjava, upoznaje, osim klasičnih, i velike evropske pisce, Dantea, Miltona, Bajrona, Voltera, Lamartina, Šilera, Puškina...

Objavljuje 1847. u Beču svoj najčuveniji spev, Gorski vijenac, na srpskom narodnom jeziku iako starim pravopisom, što se smatra jednim od četiri dela koja su doprinela pobedi Vukovog novog književnog jezika: iste godine objavili su novim pravopisom i Branko Radičević Pesme, Đura Daničić Rat za srpski jezik i pravopis i Vuk Karadžić prevod Novoga zavjeta. Kreće se u krugu jugoslovenskih rodoljuba, Srba i Hrvata, okupljenih oko Vuka Karadžića. U Mlecima se upoznaje sa arhivskom građom o prosvećenom apsolutisti Šćepanu Malom i iste godine završava i svoj dramski spev Lažni car Šćepan Mali, u kojem je ova istorijska ličnost (vladao Crnom Gorom od 1767. do 1773) prikazana kao varalica i strašljivac. Štampan je u Zagrebu 1851. sa potpisom na unutrašnjoj strani korica: „U Jugoslaviji“. Iste godine u Beogradu se štampa i Ogledalo srpsko, Njegoševa antologija epskih narodnih pesama o borbi za slobodu, namenjena buđenju revolucionarnog duha i posvećena Puškinu, u kojoj je objavio i nekoliko svojih pesama.

Piše i dva kraća deseteračka speva, Kula Đurišića, gdej osuđuje izdajnike, i Čardak Aleksića, gde veliča junake svog naroda.

Oboleva od tuberkuloze 1849, istovremeno dok priprema ustanak u Bosni i Hercegovini, a 1850. putuje u Italiju radi lečenja.

Po drugi put odlazi u Italiju na lečenje 1851, u Napulju se sreće sa Ljubomirom Nenadovićem i s njim obilazi Pompeje, Rim, Firencu, Veneciju, Padovu, Đenovu, Livorno i Torino, penje se na Vezuv, divi se italijanskom renesansnim slikarima. U Firenci mu baron Cigele savetuje da poseti austrijskog hercoga, komandanta austrijskih trupa, na šta mu vladika odgovara: „Ja putujem po Italiji samo zbog mrtvih.“ Po svedočenju Ljubomira Nenadovića odbio je da u Crkvi Svetog Petra poljubi „časne verige“, lance kojima je Sveti Petar prema predanju bio okovan, rekavši: „Crnogorci ne ljube lance.“

U leto odlazi na lečenje u Beč i Hicing. Tečno je govorio ruski, nemački, francuski i italijanski jezik. Osećajući da mu dolazi kraj a da Crnu Goru nije oslobodio, govori Matiji Banu: „Ne žalim što ću umreti, ali žalim što u mome životu nisam ništa znamenito učinio.“

Umire na Cetinju 31. oktobra u 38. godini života.

Njegoševa „Odabrana dela“ u luksuznom izdanju i po neverovatnoj ceni

24.06.2020.
Crnogorski vladar, vladika, pesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš ostavio je monumentalno književno delo, a najvažniji izbor iz dela Laguna objavljuje u luksuznom izdanju i po neverovatnoj ceni. ...
više

Domaći i strani hitovi u Noći knjige

18.06.2020.
Noviteti domaće i svetske književnosti okosnica su i 22. Noći knjige, koja će ovoga puta trajati od 26. do 28. juna. Napravite na vreme svoj spisak, jer je ova manifestacija i više nego dobra prilika ...
više
čitalačka statistika koja mi je promenila život (i san) laguna knjige Čitalačka statistika koja mi je promenila život (i san)
31.03.2023.
Nikad mi nije bilo lako da zaspim. Od detinjstva pa nadalje, ideja da možete da zaspite onog momenta kada spustite glavu na jastuk delovala mi je zbunjujuće. Kako uopšte možete da... prestanete da raz...
više
dečji dani kulture od 5 do 9 aprila za male superheroje  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 9. aprila – Za male superheroje!
31.03.2023.
Željni druženja i dobrih priča, pripremili smo još jednu manifestaciju koja će deci približiti knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2023. održaće se od 5. do 9. a...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture
31.03.2023.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 5. do 9. aprila u knjižari Delfi SKC.   Već u sredu...
više
jasenka lalović u nama još žive stare crnogorke laguna knjige Jasenka Lalović: U nama još žive stare Crnogorke
31.03.2023.
Jasenka Lalović je ispričala priče o običnim ženama crnogorskog podneblja koje su skrajnute i nehvaljene podnele sav teret muških ćudi. Ali neće biti zaboravljene jer su ostale u genima književnice u ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.