Laguna - E. M. Forster - Knjige o kojima se priča
E. M. Forster

E. M. Forster

Edvard Morgan Forster (1879–1970) rođen je u Londonu. Pošto je 1901. diplomirao na Kembridžu, živeo je u inostranstvu, putovao po Grčkoj, Italiji, Egiptu i Indiji, koju je prvi put posetio 1912. godine. Posle Prvog svetskog rata, vratio se u Englesku i posvetio pisanju i predavanju.

Napisao je romane Where Angels Fear to Tread (1905), The Longest Journey (1907), Soba s pogledom (1908), Howards End (1910) i Moris (1914).

Za vreme Prvog svetskog rata, radio je dobrovoljno za Crveni krst u Egiptu, gde je iskusio nadmen stav Britanaca prema kolonijanizovanim narodima, stav koji je rezultirao samo eksploatatorstvom i uništenjem duha i dostojanstva domaćeg stanovništva. Po završetku drugog putovanja u Indiju, ove ideje su se u njemu iskristalisale i omogućile mu da privede kraju remek-delo na ovu temu, Put u Indiju.

Nakon tog romana Forster je prestao da prikuplja ideje i materijal za pisanje. Kada bi ga prijatelji pitali zašto ne radi ni na čemu, on bi odgovarao da nema ništa više da kaže. Osećao je da su se svet i Engleska toliko promenili da on više nije umeo da ih pojmi. Ali Forsterov glas nije zaćutao. Naprotiv, okrenuo se esejima, člancima i drugim kraćim formama (radio-prenosima, kritikama, govorima), koje su nesumljivo uticale na veći broj ljudi nego romani. Godine 1927. Forster se pridružio PEN-u i postao veoma aktivan u toj organizaciji tokom sledećih nekoliko decenija, boreći se za ideju da je kreativni impuls postojao pre nego što je izmišljena nacionalnost... i da će nastaviti da postoji kada taj sumnjivi izum nestane.“

Šezdesetih godina dvadesetog veka Put u Indiju, Soba s pogledom, Where Angels Fear to Tread i Howards End uspešno su adaptirani za pozornicu. Tokom osamdesetih, filmske verzije Puta u Indiju i Sobe s pogledom doživele su slavu i naišle na sjajne kritike, a kasnije su filmovani i romani Where Angels Fear to Tread, Howards End i Moris (posle Forsterove smrti).

Foto: Joop van Bilsen (ANEFO)

Prikaz romana „Put u Indiju“, autora E. M. Forstera

03.04.2019.
Najuspešnije delo iz pera E. M. Forstera predstavlja zlokobno upozorenje o sudbini carstva. E. M. Forster je 1957. godine, razmišljajući o prošlosti, napisao da svet kasnog carstva, koji je opisao ...
više

Prikaz knjige „Put u Indiju“

01.03.2019.
Knjiga „Put u Indiju“ E. M. Forstera nastala je u periodu kada je kraj britanskog kolonijalnog prisustva u Indiji bio prilično realna mogućnost. Ovaj roman se sada u Engleskoj književnosti predstavlja...
više

„Put u Indiju“ E. M. Forstera u prodaji od 28. februara

25.02.2019.
„Put u Indiju“ E. M. Forstera, jedan od najboljih romana dvadesetog veka, pretočen u film koji je osvojio dva Oskara, priziva Indiju na vrhuncu britanske kolonijalne ere.   Adela Kvestid i gosp...
više
čitalačka statistika koja mi je promenila život (i san) laguna knjige Čitalačka statistika koja mi je promenila život (i san)
31.03.2023.
Nikad mi nije bilo lako da zaspim. Od detinjstva pa nadalje, ideja da možete da zaspite onog momenta kada spustite glavu na jastuk delovala mi je zbunjujuće. Kako uopšte možete da... prestanete da raz...
više
dečji dani kulture od 5 do 9 aprila za male superheroje  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 9. aprila – Za male superheroje!
31.03.2023.
Željni druženja i dobrih priča, pripremili smo još jednu manifestaciju koja će deci približiti knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2023. održaće se od 5. do 9. a...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture
31.03.2023.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 5. do 9. aprila u knjižari Delfi SKC.   Već u sredu...
više
jasenka lalović u nama još žive stare crnogorke laguna knjige Jasenka Lalović: U nama još žive stare Crnogorke
31.03.2023.
Jasenka Lalović je ispričala priče o običnim ženama crnogorskog podneblja koje su skrajnute i nehvaljene podnele sav teret muških ćudi. Ali neće biti zaboravljene jer su ostale u genima književnice u ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.