Laguna - Bukmarker - Zašto je važno što više čitati - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zašto je važno što više čitati

Strastveni sam čitalac. Svaki put kada me neko nazove knjiškim moljcem, smatram to pohvalom. Knjige uvek držim nadohvat ruke. Potrebne su mi koliko i vazduh. Neke gutam za jedan dan, a neke gustiram nedeljama.



Na čitanje u proseku trošim jedan sat dnevno, a da bih završio jednu knjigu potrebno mi je otprilike nedelju dana. To zvuči kao preterivanje ako uzmemo u obzir podatak da četvrtina mojih sunarodnika u ruke nikada ne uzima knjigu (čak ni u elektronskoj formi). Voleo bih da mogu da čitam više i često sebi ponavljam pitanje koje je jednom prilikom postavio austrijski pisac Karl Kraus: „Otkud mi toliko vremena koje ne koristim za čitanje?“

Redovno čitanje nije „viša matematika“. Dovoljno vam je malo dobre volje i ljubav prema knjizi. Navešću samo nekoliko razloga zbog kojih bi trebalo što više čitati:

1. Nema bolje zabave od čitanja

Želite li da saznate kako bi izgledao život na pustom ostrvu, borba za opstanak u postapokaliptičnoj Americi ili rešavanje misterioznog ubistva? Od ovih i bezbroj drugih avantura dele vas samo korice knjige.

2. Čitanje nas čini pametnijim

Volter je u 18. veku napisao ove mudre reči: „Čitajte, obrazujte se! Samo čitanje uzdiže naš duh. Razgovor ga zbunjuje, a igra sputava.“

3. Čitanje je gimnastika za mozak

Mozak prilikom čitanja simulira fiktivne događaje opisane na stranicama neke knjige. Za to je potrebna aktivnost premotornog korteksa, koji je odgovoran za više moždane funkcije. Studije pokazuju da oni koji mnogo čitaju ostaju u boljoj mentalnoj kondiciji i da je verovatnoća da će patiti od demencije i Alchajmerove bolesti znatno manja.

4. Čitanje zahteva minimum uslova i resursa

Knjiga, tihi kutak i malo vremena – to je sve što vam je potrebno da biste otputovali u neki drugi svet.

5. Čitanje je dostupno svima

Pristup većini knjiga na ovom svetu je potpuno besplatan. Umesto da kupujem knjige, koristim se održivim alternativama kao što su posete biblioteci i razne opcije za razmenu među ljubiteljima knjige.

6. U knjigama nema reklama

Kada gledamo televiziju, slušamo radio ili koristimo internet, reklame nam često odvlače pažnju od sadržaja koji nas zaista zanimaju. Svakodnevno bivamo zasuti hiljadama propagandnih poruka. Književnost nas toga štedi.



7. Čitanje smanjuje stres

Smučilo vam se to što ste svima dostupni? Dosta vam je zvučnih obaveštenja sa raznih uređaja? Imate problema u vezi? Ili na poslu? Zgrabite u ruke knjigu, zatvorite vrata za sobom i odmorite se od stresa svakodnevnog života.

8. Čitanje omogućava uspešniju interakciju sa drugima

Psiholozi sa Univerziteta Toronta otkrili su da su ljubitelji romana imali bolje rezultate u testovima empatije od ispitanika koji nisu bili zainteresovani za čitanje.

9. Čitanje pomaže pri pisanju

Ukoliko se bavite i pisanjem, čitanje će vam biti od velike koristi. Ovo savetuju mnogi poznati pisci (recimo Stiven King), koji bez sumnje znaju o čemu govore.

10. Može će vam pomoći i da upoznate srodnu dušu

„I ja sam pročitao/la tu knjigu“, „Da li bi mi preporučio/la ovaj roman?“, ili „Ti i ja imamo nešto zajedničko“ – sve to su neobavezne, ali obećavajuće rečenice kojima možete uspešno započeti razgovor sa nekim. Društvenim mrežama već godinama kruži ovaj citat: „Zašto momci devojkama ne bi plaćali knjige u knjižari kao što im plaćaju piće u baru?“

Nekoliko motivacionih saveta

Čak i ako znamo razloge zbog kojih je korisno čitati, mnogi od nas slobodno vreme radije koriste za druge aktivnosti. Na sreću, postoji nekoliko dobrih saveta i trikova koji će vam pomoći da pronađete motivaciju:

1. Pretvorite čitanje u naviku. Kako bi vam to uspelo, potrebno je da nekoliko nedelja čitanju posvećujete bar 15 minuta dnevno – po mogućstvu uvek u isto vreme i na istom mestu. Možete čitati za kuhinjskim stolom, u parku ili u krevetu pred spavanje. Vremenom će čitanje postati deo vaše dnevne rutine. Kada se pretvori u naviku, više nećete moći bez njega (kao bez jutarnje kafe).

2. Čitajte samo knjige koje vas interesuju i inspirišu. Ništa ne bi trebalo raditi na silu, čitajte iz zadovoljstva.

3. Zaboravite televizor, internet i telefon, izvadite slušalice iz ušiju. Šta vam onda drugo preostaje nego da čitate?

4. Ako ne možete da se primorate da počnete sa čitanjem neke knjige, nemojte je ni čitati.

5. Stripovi, grafički romani, dečije knjige i petparačka literatura su takođe književnost. Lakše štivo će vam u početku pomoći da sebi širom otvorite vrata sveta književnosti.

6. Učlanite se u biblioteku. Članstvo je obično besplatno (ponegde se plaća ne tako visoka godišnja članarina). Bićete zapanjeni izborom.

7. Uvek budite spremni za čitanje. Neka vam knjiga uvek bude nadohvat ruke, bilo da ste kod kuće, u vozu, na poslu, u kafeu ili lekarskoj čekaonici.

8. Organizujte sa prijateljima čitalački klub. Sami odredite knjige koje ćete čitati i pravila funkcionisanja kluba. Možete čitati zajedno, jedni drugima ili raspravljati o pročitanim knjigama.

Izvor: otto.de
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.