Laguna - Bukmarker - U kratkim crtama: 10 izmišljenih unosa u knjigama - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

U kratkim crtama: 10 izmišljenih unosa u knjigama

Znate kako u crtaćima i filmovima filmadžije katkad ubace neočekivani segment kako bi ostavili svoj pečat? E pa nisu oni jedini koji to rade. Takve luckaste sadržaje možete pronaći na mnogim drugim mestima – ako znate gde da ih tražite... A ponekad, razlog unosa izmišljenog sadržaja ima još po koju svrhu, osim da zabavi autora (vidite stavke 4, 5 i 8). Proverite listu 10 naših omiljenih izmišljenih unosa.



1. Apopudobalia

Nikada niste čuli za ovaj sport? Nemojte da se sekirate zato što niste jedini – ovaj sport ne postoji! Ali, urednike enciklopedije na nemačkom jeziku Der neue Pauly, nemačke verzie „Britanike“, to nije sprečilo da uvrste ovaj sport u njihovo izdanje iz 1986. godine. Prema onome što piše u enciklopediji, to je starogrčko-rimski sport sličan današnjem fudbalu.

2. Zzxjoanw

Ova reč je godinama bila neprimećena. Štampana je u reizdanjima The Musical Guide (Muzički vodič) od 1903. do 1956. godine. Ovaj vodič su činile raznorazne informacije na temu muzike, uključujući i rečnik od 252 strane u kom se nalaze značenja i izgovor stranih reči i izraza (reči koje nisu iz engleskog jezika), a koje često srećemo u muzici. „Zymbel“, što je nemačka reč za činele, trebalo bi da bude poslednji unos. Međutim, autor Robert Hjuz ubacio je na kraju rečnika reč „Zzxjoanw“, koja se izgleda izgovara „šo“ i dodelio joj značenje vrste maorskog bubnja. Ova obmana je razotkrivena u knjizi Making the Alphabet Dance (Razigrana abeceda) iz 1996. godine. Ključna informacija koja je dokaz da reč ne postoji jeste: u maorskom jeziku ne postoji slovo „Z“.

3. Lillian Virginia Mountweazel (Lilijan Virdžinija Mauntvizel)

U izdanju New Columbia Encyclopedia iz 1975. godine, našli su se neverovatni podaci o ovoj ženi iz Ohaja. Mauntvizelova je bila dizajnerka fontana i fotograf, a naročito je imala smisla za fotografisanje seoskih poštanskih sandučića širom Amerike. Nastradala je u strašnoj eksploziji dok je bila na zadatku za časopis Combustibles. U čemu je caka? Poreklom je iz Bengsa u Ohaju (Bang!). Za nekog ko nikada nije postojao, Lilijan je veoma ostvarena žena – čak joj je 2009. godine posvećena umetnička izložba.

4. Esquivalience

Čak se i u najboljim rečnicima ponekad potkradu greške, ali verovali ili ne – s razlogom. Godine 2005, The New Oxford American Dictionary našao se u vestima kada je otkriveno da se, među ostalim stvarnim rečima, nalazi i reč koja ne postoji – „esquivalience“. Ta reč je imala svrhu, kao zamka za potvrdu autorstva, tj. namerna greška koja će pomoći da se lako uoče plagijatori. S obzirom na namenu ovog unosa, urednici su osmislili dovitljivu definiciju: „namerno izbegavanje službenih odgovornosti“.

5. Jungftak

I u Vebsterovom (Webster) rečniku su to uradili. U izdanju rečnika iz 1943. godine „jungftak“ stoji uz sledeću definiciju: „persijska ptica, mužjak ima samo jedno – desno krilo, dok ženka ima samo jedno – levo krilo; umesto krila koje im nedostaje, mužjak ima zglob a ženka čašicu zgloba, pri čemu spajanjem mogu da lete, dok razdvojeni ostaju na zemlji“.

Osamdesetih godina, jedan profesor je pisao Vebsteru kako bi se raspitao o „zanimljivom“ unosu, a tadašnja urednica i saradnica mu je odgovorila kako je verodostojnost tog termina neminovno sporna. Izrazila je sumnju da je unos trebalo da ima istu namenu za zaštitu autorskih prava kao i gorepomenuti termin „esquivalience“ u Novom oksfordskom američkom rečniku.

6. Dord

Reč „dord“ je nastala kao rezultat prilično simpatične greške, premda je objašnjenje kasnilo čitavih 15 godina od prvog štampanja ove izmišljene reči u Vebsterovom trećem novom internacionalnom rečniku (Webster's Third New International Dictionary). Reč je tobože imala značenje gustine (density). Savetnik zadužen za hemiju je poslao sledeću napomenu: „D ili d, gustina“ (D or d, cont./density), što je trebalo da znači da se oznake „D“ ili „d“ mogu koristiti kao skraćenica za gustinu. Tokom procesa, njegova napomena je protumačena kao reč „dord“ (D or d) i tako završila u rečniku.

7. Steinlaus (kamena vaš)

Kamena vaš je izmišljeni maleni parazit koji je uspeo da se uvuče u nemački medicinski rečnik Pschyrembel Klinisches Wörterbuch iz 1983. godine. Zasnovana je na parodiji dokumentaraca o prirodi koju je osmislio nemački komičar Lorio. Čini se da je većina ukapirala šalu, zato što se kamena vaš i dalje nalazi u rečniku, pri čemu sa svakim novim izdanjem ova gnjida dobija nova staništa, prirodne neprijatelje i doprinos u medicini. Kako se ispostavilo, ova vaška je odigrala ključnu ulogu u rušenju Berlinskog zida, pošto se zid nalazio baš na „mestu koje kamene vaši obično nastanjuju“. Ko bi mogao to da predvidi?

8. Agloe u državi Njujork

Aglou je jedan od onih primera kada izmišljotina postane stvarnost. Lažni grad je zabeležen na mapi iz tridesetih godina 20. veka, iz istog razlog zbog kog izdavači uključuju izmišljene reči u rečniku – „da obeshrabri svakoga ko pokuša da iskopira mapu i proda je zarad ličnog profita. Šala se ipak okrenula na njihov račun...“ – sve dok jednog dana neko nije otvorio bakalnicu tačno na mestu gde se izmišljeni grad nalazio na mapi i nazvao je „Bakalnica u Aglou“ (Agloe General Store), zato što je bio ubeđen da se u tom mestu zapravo i nalazi. Danas je ovo mesto omiljena destinacija ljubitelja neuobičajenih avantura, koja je dobila na popularnosti time što je uključena u roman „Gradovi na papiru“ autora Džona Grina.

9. Guglielmo Baldini (Guljelmo Baldini)

The Grove Dictionary of Music and Musicians je rečnik koji obuhvata najbitnije muzičke pojmove i reference – ikada. Toliko je obiman da uključuje i neke muzičare koji nisu nikada postojali. Iako se fiktivni muzičar Baldini našao među njegovim stranicama, ispostavilo se da urednici nisu bili krivi za njegovo uvrštavanje. Lažnog kompozitora je izmislio sto godina ranije muzikolog Hugo Rimano. Jedan pažljivi čitalac je uočio ovu grešku i Baldini je izostavljen u narednom izdanju rečnika.

10. Dag Henrik Esrum-Hellerup

Još jedan termin Grove rečnika našao se u izdanju iz 1980. godine – „Dag Henrik Esrum-Hellerup“ – verovatno kao omaž velikom Baldiniju. Kao i njegov prethodnik, lažni kompozitor je brzo uočen, izbačen i umesto njega je ubačena ilustracija.

Da li ste vi nekada naišli na neki termin u rečniku koji vam nije zvučao baš kako treba? Skoro pa da vas motiviše da pročešljate rečnike koje imate, da vidite da li možete da uočite neke lažne unose. Skoro.

Autor: Stejsi Konradt
Izvor: mentalfloss.com
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.