Laguna - Bukmarker - Stari i novi pokreti u savremenoj srpskoj prozi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Stari i novi pokreti u savremenoj srpskoj prozi

Oko koje ideje ste se generacijski okupili u Prozi na putu, s obzirom na to da niste politički istomišljenici, a nemate ni slične poetike. Otkud ovaj naziv, koji je to vaš put, šta zagovarate, zašto u to verujete? Iz čijeg šinjela ste izašli, a protiv čega ste podigli glas? Koje stereotipe ste dovodili u pitanje i koja pitanja postavili, koja niko ne postavlja – kako je navedeno u vašem manifestu.


Grupa P-70: Vladimir Kecmanović, Slobodan Vladušić, Nikola Malović, Dejan Stojiljković i Marko Krstić

Članovi Grupe P-70, počnimo time, nisu ni politički neistomišljenici. Ali su nama politička pitanja podmetnuta odmah, čime se željelo da se relativizuju naši evidentni uspjesi – kiša izdanja i brojne književne nagrade. Niko od nas petorice – Slobodan Vladušić, Vladimir Kecmanović, Dejan Stojiljković, moja malenkost i Marko Krstić – nije izgubio suštinsku nezavisnost time što je postao član neke partije, što nas čini prilično ujedinjenim u poziciji da stav nije u službi čovjeka, nego istine. Nas ne povezuje čvrsta poetička srodnost već želja da u ono u što vjerujemo slobodno uperimo prst. Bilo u javnom nastupu, bilo kroz usta nekog bića kome smo prethodno u nos dunuli duh životni, rukovođeni onom Dučićevom po kojoj „na svetu postoje samo dva tvorca: Bog i pisac“.

Grupu P-70 čine književnici rođeni nakon sedamdesete godine prošlog vijeka, stasali u vrijeme raspada svih društvenih vrijednosti. Oznaka P-70, nalik kakvoj putnoj, skraćenica je za Prozu na putu, budući da književnošću činodejstvujemo iz Subotice preko Novog Sada, Niša do Beograda – s jednim važnim krakom prema Banja Luci, i od Beograda do Herceg Novog. Toliko o unutrašnjim granicama. Grupa ima brojne cehovske prijatelje, još brojnije fanove, i nešto oponenata.

Ne bih rekao da postoji šinjel koji bi savršeno stajao Grupi P-70, zato što je Grupa P-70 isprobala tokom školovanja sve književne šinjele, od Gilgamešovog do Pekićevog i Pavićevog.

Protiv čega dižemo glas? I na to pitanje svak odgovara isključivo u svoje ime. Meni smeta što odumire školstvo, zbog čega se piscima prâve iliti lijepe književnosti svuda po svijetu izmiču hoklice pod nogama. Poredak se rašnirao, a niko da kaže: Veliki rat je počeo! – i drugi horski da ga podrže, ne bismo li ugasili vatru prije negoli ugledamo nuklearnu pečurku. U književnosti je sve više zla, jer je tabloidizovani čitalac postao alergičan na dobro, izuzmemo li limunade u književnosti, i pisce koji su poznati zato što su poznati.

Mi nemamo ništa protiv dotacija – piše u knjizi posvećenoj Grupi P-70, štampanoj povodom našeg 1. rođendana, simboličkog naslova „5. novembar“ (Službeni glasnik, 2010) – ali ne želimo da u želji da ih dobijemo služimo nijednom političkom konceptu, jer bismo time odbacili književnoistorijski smisao Grupe P-70.

Da li se nešto promenilo od nastanka grupe, s obzirom na to da svaka vrsta udruživanja vodi ka frakcijama i svađama između članova. Da li ste postigli svoj cilj i u čemu se on ogleda? Možete da navedete koje knjige iz vaše književne grupe su „obeležile” Grupu, da ne kažem bile prevratničke?

Grupa P-70 nema za cilj da se kao sekta zacari u savremenoj srpskoj književnosti, iako je za relativno malo vremena postigla više nego ma koja novija grupa koja se zajedno držala za pero. To je novo: prestali smo da slavimo rođendane, jer smo zreli ljudi.

Ustrojstvo Grupe je takvo da niti zna za lidera, niti predviđa „širenje članstva“, ako ni zbog čega drugog, a ono zato što smo mala zemlja, u kojoj je da se udruži stasalo tek petorica pisaca iste generacije. Što je uspijeh, s obzirom na nacionalni talenat za razjedinjavanje.

Ne bih rekao da smo napisali prevratničke knjige, ali svakako jesmo antologijske, od vrste koja će se zauvijek potraživati u knjižarama. To su, hronološki, romani „Top je bio vreo“, „Konstantinovo raskršće“ i „Jedro nade“.

Kakva je bila situacija na književnoj sceni, i uopšte društvena klima, kada je grupa osnovana? Kako vas je doživljavala publika na književnim večerima? Da li ste nastupili kao opozit prethodnoj književnoj generaciji? Na koji način ste se odredili prema postmoderni? Kako objasniti činjenicu da nijedna književnica nije pripadala poznatim književnim grupama...

Književnice su sve vrijeme pripadale najpoznatijoj književnoj grupi – srpskih književnika.

Mi smo kao djeca goli plivali u postmoderni, a onda smo iz nje izronili prije negoli se to more zatrovalo. Zamijenilo ga je more u startu zagađenije od mora postmoderne. Još ne znamo kako se zove.
Ne bih rekao da članovi Grupe P-70 generacijski trenutno vladaju u čitalačkom oku zato što su oponenti prethodnoj generaciji pisaca, već zato što su njen prirodni nastavak koga samo bolje razumije publika.

U doba kada je osnovana Grupa P-70, niko nije mogao da pretpostavi da će pet pisaca, koji ujedinjuju prostor od Subotice do Herceg Novog, za 6 godina napisati 30-ak knjiga (raznih žanrova), u tiražu od preko 100.000 prodatih (!) primjeraka, s prevodima, i okititi se svim relevantnim srpskim nagradama, osim NIN-ove, koja se – vrapci na grani cvrkuću – poodavno više ne dobija za najbolji roman godine.
 
Autorizovan intervju s Nikolom Malovićem, jednim od osnivača književne Grupe P-70, koji je Mirjana Sretenović za Politikin Kulturni dodatak od 9. januara 2016. objavila u kraćem obimu, i ne u formi intervjua


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.