Laguna - Bukmarker - Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta piše u Galenovom medicinskom traktatu starom 1.400 godina

Prevod dela jednog od najznačajnijih antičkih grčkih lekara star 6. vekova, otkriven je na ispisan na pergamentu, koji je bio sakriven ispod tekstova drevnih molitvi. Pojedini istraživači smatraju da su Galenove ideje o medicini bile „potpuno sulude“, ali skriveni tekst sadrži važne tragove o tome kako su antički lekari lečili pacijente.

Galen, rođen 131. godine pre nove ere, smatran je sve do 16. veka jednim od najvećih lekara antičkog sveta, kako istočne, tako i zapadne medicine. Legenda kaže da je Galen izvadio utrobu majmuna pred azijskim visokim sveštenicima i izazvao druge prisutne lekare da je vrate nazad. Oni to nisu bili kadri da urade, pa je to on učinio i tako lekar za gladijatore u službi visokog sveštenstva.

Ipak, izgleda da je Galen znao više o fiziologiji od Aristotela. Aristotel je tvrdio da je srce mnogo važnije od mozga, dok je Galen tvrdio da je mozak primarni organ koji kotroliše sve druge organe u telu. Obojica su na neki način bila u pravu zato što mozak ne može da funkcioniše bez krvi i kiseonika koje srce pumpa u njega. Aristotelova teorija je bila da je glavna svrha mozga da prozvodi sluz koja hladi srce. Galen je pokazao veće razumevanje tela kada je naveo da je mozak povezan sa celim telom i da ga kontroliše.

Ovaj nekada izgubljeni tekst napisan na pergamentu od 230 presavijenih listova uključuje jedan od Galenovih medicinskih tekstova koji je uspeo da izmakne požaru i kojem je stradalo 125 njegovih spisa.

Njegove spisi, od šestog do osmog, sa temom „O mešavinama i moćima jednostavnih lekova“ čuvaju se u Britanskoj biblioteci. Otkriće ovog teksta, koje će doprineti razumevanju Galenovih metoda lečenja, stari je prevod sa starogrčkog na sirijski jezik.

Digitalna verzija Galenovog izgubljenog teksta prevedenog na sirijski jezik sa svih stranama se može naći na internetu. Skenirane su specijalnog tehnikom u Volters Art muzeju (Walters Art Museum) u Baltimoru. Na veb stranici piše: „Ovaj rukopis sadrži liturgijski tekst iz 11. veka koji je veoma važan za proučavanje tropara vizantijskog i melkitskog hrišćanstva. Vrednost manuskripta je dodatno povećana činjenicom da se ispod postojećeg teksta nalazi veoma značajan podtekst. Podtekst datira iz otprilike 9. veka i sadrži sirijske prevode grčkih medicinskih tekstova. Preliminarnim istragama je identifikovano nekoliko listova Galenove osnovne farmakološke teze.“

Izvor: ancient-origins.net
Prevod: Marija Zuak


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.