Laguna - Bukmarker - Psiho kakav bismo svi voleli da budemo - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Psiho kakav bismo svi voleli da budemo

Autorka knjiga „Sponzoruše“ i „Devojke iz kraja“, mlada beogradska književnica Maša Rebić, izdala je i treću knjigu, „Cvet mog života“.



Njene prve dve knjige ostavile su veliki utisak među čitaocima i postigle uspeh koji se u srpskoj književnosti retko viđao do sada,prodavši ih u preko 10000 primeraka. One su pitke a u isto vreme ozbiljne baveći se kulturološkim fenomenima u Srbiji.

Po čemu se razlikuje tvoja treća knjiga „Cvet mog života“, od prethodne dve i šta je ono što je izdvaja iz ostalih u ponudi?

- Razlikuje se po tome što je „ozbiljnija“ ma šta god to značilo, hehehehe. Uozbiljila sam se, porasla, proživela neke nezgodne, teške situacije kao žena i to se odrazilo odmah na stil i temu pisanja. Bavila sam se više istraživanjem istorijskih činjenica jer se radnja dešava u današnjem Beogradu, ali i u Beogradu dvadesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Imala sam pomoć od psihologa, psihijatara, čak i ginekologa zbog raznih duševnih i ostalih zdravstvenih poremećaja. Knjiga nije bajkovita, kao što nisu ni one prošle, ali ova je posebno 'teška'. Zbog toga ima tako nežan naslov -

Kako objasnjavas veliki uspeh svojih knjiga?

- Možda zato što se u njima prepoznaju devojke, žene i muškarci u mnogim situacijama.To može da bude i problem, jer stalno objašnjavam ljudima i izvinjavam se što misle da sam pisala o njima. Možda uspeh leži u tome što nisam „treš“ u ovom nesrećnom „treš“ vremenu u kom živimo, iako sam „komercijalna“ i na meni izdavači zaradjuju. Moja publika je uglavnom mlađa, ali veoma obrazovana, gradska omladina, po istrazivanjima. Moji čitaoci nisu gledaoci „Farme“, a ipak su mi knjige dobro prodavane. To je najveci uspeh.-

Kako doživljavaš fascinaciju protagonistkinjom tvoje prve knjige, Lenom iz „Sponzoruša“?

-  Razmišljala sam o tome i ne mogu da nađem pravi odgovor. Ona je toliko jaka, da ne mogu da je se oslobodim već pet godina. Zato što ne znas da li da je mrziš ili voliš, zato što je pametna i lepa i ima sve a nikako to nije zaslužila. Ljudi ne veruju da neko može sve i da mu je sve dato i ne vole takve osobe a opet voleli bi da su sami takvi.  Volim antiheroje više od heroja u književnosti i u filmuLena je tipična antiheroina jednog vremena, kao što je glavna junakinja „Cvet“-a antiheroina ovog današnjeg.Mnogi su mi rekli da je ona psiho kakav bi svi voleli da budemo. -



Izvor: www.trojka.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.