Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Zimski dnevnik“: Lutanje uspomenama - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Zimski dnevnik“: Lutanje uspomenama

Kultna knjiga autentične srpske proze s kraja 20. veka „Zimski dnevnikSrđana Valjarevića na privlačan, prepoznatljiv i duhovit način oživljava i grad i period koji su bili, u vreme kada se radnja odvija, sve drugo samo ne privlačni.

Dobre i potentne zamisli (barem na polju popularne kulture i nešto viših sfera umetnosti) i dalje uspevaju da transcendiraju vremenske i slične okvire, pritom, na tom putu ka novo-starim pojavnim oblicima zadobijaju i dodatne kvalitete i značenja. Zgodan primer u prilog upravo iznetoj tezi je „Zimski dnevnik“ Srđana Valjarevića. Naime, dosta toga se dogodilo u ovom ne samo čitalačkom i književnom međuvremenu, a i na nova, reprizna ili pak premijerna čitanja stiče se utisak da ideja u korenu ove zbirke kratke proze i dalje pleni svojom svežinom i potencijalom za različite interpretacije.

Ako je potrebno podsećati i pojašnjavati, „Zimski dnevnik“ je osmišljen kao zbirka ciljano mikroizraza, kao svojevrstan dnevnik namernog i krajnje svrsishodnog gradskog (beogradskog) lutanja, koji obuhvata zabeleške o naoko slučajno opaženom na različitim gradskim kotama i adresama, dok svako novo poglavlje otpočinje gotovo pa leksikonski, kratkim ispovednim portertima tadašnjih Valjarevićevih sugrađana i barem povremeno treperavih satelita. Sve upravo pomenuto je nadopunjeno umetničkim fotografijama Vesne Pavlović, a upravo ta dimenzija čini da ova knjiga dodatno iskoračuje iz prvobitnih i osnovnih joj literarnih okvira.

Čini se da je Valjarević „Zimskim dnevnikom“ na polju proze razigrao poetski manifest/projekat „Ruža lutanja“ Miroslava Mandića, koji je koncem osamdesetih godina svojim koracima nanizao 40 hiljada kilometara, metaforički obgrlivši čitavu planetu, i to u potrazi za poetskom lepotom življenja i sveta. Valjarevićev pristup je, kanda, namerno svedeniji, lišen tog Mandićevog kolosalnog kinetskog zanosa, ali u analogiju ih sjedinjuje poriv da spoznaju, opišu, a onda i rastumače svet koji ih i okružuje i definiše na književnosti vredan način. Valjarević tako već pri samom početku svog „Zimskog dnevnika“ beleži i ovu misao: „Svet se uglavnom tetura i objašnjava među sobom.“; pod „svetom“ Valjarević misli na ljude, i čitanja iz 2025. godine samo pojačavaju impresiju da je Valjarević tu prevashodno bio nošen melanholičnim, možda klonulim, ali neporecivo vitalnim, srčanim i iskrenim čovekoljubljem, pri čemu je taj pojam prekotrebna smernica da se što pomnije razume i onaj spoljašnji svet u kome ovaj svet neznatnih civila krcka svoje egzistencije u tom (malo je reći) ružnom, sumornom i tegobnom okruženju srpske završnice dvadesetog veka. Čovekoljublje dovoljno jasno izvire i podno, reklo bi se, pojakih naleta pripovedačeve mizantropije; kao kad, već u prvom poglavlju, naiđemo na ovaj sud: „... ljudski svet je užasno dosadan. Ceo svet. Evropljani zaljubljeni u svet, Balkan sa svojim mitovima i ratovanjem, ideje su dosadne, filmovi s robotima, ratovanje je dosadno, popularni pevači su dosadni, modne revije su dosadne, veliki pisci su dosadni.“ U tim mahovima kao da se (doduše, krajnje suptilno i negde u „dubini pripovednog kadra“) čuje/vidi i ona čuvena misao velikog Tomasa Bernharda: „Mrzim ljude, ali oni su jedini razlog zbog koga živim.“

Ovde možemo da se vratimo na ono pominjano dugo/predugo međuvreme (a dugo/predugo se čeka i na Valjarevićevu sasvim novu prozu, zar ne?); a u međuvremenu zgodila se i poprilično dubok trag je ostavila i autofikcija, autofikcija poput one Knausgora i brojnih drugih, kao književni ekvivalent straha od manjka stvarnosti ili manjka osećaja za stvarnost. I, eto, Valjarević se još pre trideset godina pokazao znatno iskrenije i veštije od velike većine novopridošlih zvezda i zvezda autofikcijskog zanosa i senzibileteta, jer, čak i mimo fragmentarne strukture i lako zametljivog odsustva linearne i razvijenije radnje, njegov prikaz svakodnevnog života ostavlja snažan utisak nepatvorene upečatljivosti i jake spone sa stvarnosnim. Osim toga, u tom dugom međuvremenu grad/Beograd se temeljno promenio, mnoge od adresa više ni ne postoje, barem ne pod tim nazivom ili i u tom obliku, pa nam „Zimski dnevnik“ dođe i kao artefaktni vodič kroz arhitektonske i ostale mene, odnosno kroz grad koji se stalno, neretko i mahnito menja, ili dopušta da ga menja ko i kako poželi.

Autor: Zoran Janković
Izvor: časopis Bukmarker, br. 55


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
27.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
27.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.