Laguna - Bukmarker - Ova drevna knjiga se umalo našla u sastavu Biblije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ova drevna knjiga se umalo našla u sastavu Biblije

Tokom prvih 300 godina hrišćanstva, mnogo pisama i rukopisa se kretalo kroz hrišćanske zajednice bez jasnog proglasa koja knjiga je „kanonska“ ili inspirisana Bogom. Drugim rečim, kanon – što će kasnije postati poznato kao Biblija – nije postojao još uvek.

Zanimljivo je to da je jedna od knjiga koja je duboko poštovana bila „Shepherd of Hermas“ („Pastir Herma“) koju su cenili neki od najuticajnijih crkvenih ljudi.

Kako se navodi u „Katoličkoj enciklopediji“, ova knjiga je „delo koje je imalo veliki autoritet u drevnim vremenima i bila u rangu svete knjige. Jevsevije Kersavijski nam kaže da je javno čitana u crkvama, i da dok su neki odbijali ideju da je kanonska, drugi su je ’smatrali najneophodnijom’. Sveti Atanasijus o njoj govori kao nekanonskoj, ali da su je često preporučivali u drevna vremena.“

Jedno vreme je činila deo Novog zaveta ili čak nakon apostolskih dela, sve dok knjige nisu zvanično sortirane u četvrtom veku.

Sama knjiga predstavlja zbirku „vizija“ i fokusiranija je više na etiku nego na teologiju. Učenjaci veruju da je napisana u drugom veku, ali nije poznato ko je njen autor. Pastir Herma u ovom spisku pripoveda kako ga je kupila neka Rimljanka Rode koja mu je udelila slobodu. Stekao je veliki imetak koji je ubrzo izgubio, pa sada u blizini Rima ima njivu koju obrađuje. Oženjen je ženom koja ima dugačak jezik, a deca su mu bogohulna. Jednog je dana video svoju nekadašnju gospodaricu Rode kako se kupa u Tibru, i pomogao joj je da izađe iz vode. Videvši njenu lepotu, osetio je požudu, zbog čega mu se u snu potom javio rasrđeni Bog.

Mnogi misle da se ono što Herma govori o svojoj ženi i deci ne odnosi na njegovu porodicu već na Crkvu, a da je anegdota sa Rodom zapravo metafora za propovedanje pokornosti.

Deo knjige obuhvata i komentare na 10 zapovesti, a tu su i jasne instrukcije o izbegavanju mnogih stvari. Jedan zanimljiv pasus govori o postojanju „dobrog“ i „lošeg“ anđela koji mogu da utiču na osobu. Autor daje i predlog kako da ih raspoznajemo.

Dok su mnogi rani hrišćani verovali da je Bog inspirisao ovu knjigu, postoje delovi koji su dvosmisleni i nisu jasni kao ostatak Novog zaveta. Takođe, kako je autor ostao nepoznat sam tekst je često bio tema kritike.  

Ipak, ova knjiga je i dalje zanimljiv pogled u rano hrišćanstvo i i prikazuje mnoge stvari vezane za hrišćane tog vremena. Iako nije uspela da se nađe u sastavu Svetog pisma, knjiga je svakako vredna pomena i izučavanja.

Izvor: aleteia.org
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.