Laguna - Bukmarker - Nova naučna istraživanja o dobrobiti čitanja - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Nova naučna istraživanja o dobrobiti čitanja

Oni koji tvrde da nove tehnologije mlađim generacijama donose više štete nego koristi su izgleda u pravu. Jedno istraživanje naime navodi da se informacije, prikupljene pretraživanjem Gugla preko kompjutera i pametnog telefona, brzo zaboravljaju nasuprot informacijama koje su pročitane u knjigama.

Foto: Unsplash

Londonski Tajms navodi, prenoseći rezultate istraživanja, da ljudski mozak brzo zaboravlja informacije prikupljene preko internet pretraživača zato što su lako dostupne.

Primećeno je da su učesnici istraživanja zapamtili način na koji su neki podatak tražili: setili su se pojmova koje su uneli u pretraživač, veb-sajta na kome su podatak pronašli, ali ne i samog podatka.

Istraživači su utvrdili da su ljudi kognitivno ograničeni, jer se prirodno opiru pamćenju podataka koji im nisu neophodni.

Pojednostavljeno rečeno, to znači da osim da ukoliko do neke informacije ljudi nisu došli na teži način kroz učenje ili čitanje od nekoliko sati, one se brzo i lako zaboravljaju.

„Kad se informacije dobiju na klik preko kompjutera ili pametnog telefona, to vodi ka redukovanoj pažnji i smanjuje prisećanje. Ako pojedinac zna da mu je informacija brzo i lako dostupna, neće se ni potruditi da je kompletno zapamti“, kazala je voditeljka ovog istraživanja dr Ester Kang sa Univerziteta u Kelnu.

Internet je u tolikoj meri postao deo svakodnevnog života da se zdravo za gotovo podrazumeva kako lakša dostupnost informacijama automatski dovodi do boljeg saznavanja.

Ovo istraživanje, s druge strane, poziva na oprez, jer, prema rečima dr Kang, „pristup informacijama ne znači veće angažovanje u saznavanju, odnosno ne garantuje da će korisnik obratiti pažnju na pojedinosti iz informacije koju je tražio“.

Istraživači su analizirali rezultate tri studije.

U prvoj je učestvovalo oko 100 studenata od kojih je traženo da se prisete detalja ponude za jednu kreditnu karticu, svi su se setili kako su došli do podataka, ali o samim podacima nisu imali pojma.

U sprovođenje druge studije bilo je uključeno oko 300 ljudi koji su zaboravili sadržaj jedne reklame čim su saznali da je dostupna onlajn i da može ponovo da se pogleda.

U trećoj grupi je oko 150 ljudi zamoljeno da pristupi jednom blogu, imena bloga i sadržaja se ne sećaju, ali pamte način kako su to uradili.

Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Experimental Psychology: Applied (Časopis za primenjenu eksperimentalnu psihologiju).

Rezultati ovog ozbiljnog poduhvata govore u prilog tezi da čitanje na staromodan i klasičan način dovodi do boljeg pamćenja i razvija kreativnost.

Na #Bukmarkeru ste mogli da pročitate tekst, koji između ostalog poručuje i ovo:

„Čitanje i dalje stoji: da li je bolje čitati ujutru ili uveče? Prema svetskim istraživanjima, statistika pokazuje da je bolje čitati ujutru. Istraživači tvrde da razlog zbog kog ljudi (odrasli) čitaju ujutru jeste taj da bi se ‘razbudili’ i ‘stimulisali’ svoje umove. Međutim, kada sam ćaskao sa srednjoškolcima, uglavnom su izjavljivali da će radije čitati noću zato što su preko dana na časovima. Preferiraju da po podne naprave pauzu, a da se na čitanje i učenje bace uveče. Razlog je u tome što učenici tvrde da se nakon pauze osećaju razbuđeno i kao novi. Takođe potvrđuju da se ujutru osećaju ornije za čitanje i učenje. Od onoga što sam uspeo da saznam, najbolje je da sve raščlanim. Istraživači kažu da je period između 7 i 11 ujutru najbolji period dana za bavljenje matematikom i za rešavanje problema; ozbiljnom čitanju i učenju za ispite je najbolje posvetiti se između 13 i 17 sati popodne. S tim na umu, ukoliko ste jutarnji tip, iskoristite taj period dana da obavite važne zadatke, poput čitanja i učenja. Sve zavisi od osobe do osobe. Sve ono zbog čega je čitanje izjutra dobro: manje stresa, može usporiti ili sprečiti pojavu bolesti, doprinosi boljoj komunikaciji, utiče povoljno na inteligenciju, pospešuje pamćenje i poboljšava fokus. Ovo je samo nekoliko dobrih stvari na koje čitanje utiče. Ukoliko istražite to na internetu, pronaći ćete još mnoštvo toga. Iznad sam naveo one koje su meni najvažnije. Ono na šta ćete na internetu najviše naletati jeste da čitanje smanjuje stres.“

Kako god bilo, čitanje je odlična stvar!
Autor: V. M.
Izvor: Danas 


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz knjige kal juga mističnim pustohodinama lepenskog vira laguna knjige Prikaz knjige „Kal juga“: Mističnim pustohodinama Lepenskog Vira
13.02.2026.
Slično Aleksandru Tešiću koji je unutar svog epskog romana „Lazarevo časomerje“ spojio više značajnih događaja iz srpske, vizantijske i ruske prošlosti, i Mladen Milosavljević u „Kalu juga“ spaja isto...
više
iz prve ruke prepleteni život ključ za razumevanje života laguna knjige Iz prve ruke – „Prepleteni život“: Ključ za razumevanje života
13.02.2026.
Kako gljive stvaraju naše svetove, menjaju naše umove i oblikuju našu budućnost, otkrivamo u knjizi „Prepleteni život“ Merlina Šeldrejka, koju nam preporučuje urednik Srđan Krstić. U mnoštvu dobrih...
više
 ma koliko danas svet izgledao strašno, poljubac i kontakt čine ga lepim i izazovnim održana promocija knjige zorice tomić poljubac  laguna knjige „Ma koliko danas svet izgledao strašno, poljubac i kontakt čine ga lepim i izazovnim!“: Održana promocija knjige Zorice Tomić „Poljubac“
13.02.2026.
Knjiga „Poljubac“ prof. dr Zorice Tomić predstavljena je u četvrtak 12. februara u knjižari Delfi SKC koja je bila ispunjena do poslednjeg mesta.   O knjizi su, pored autorke, gov...
više
sajsi mc o zbirci šta žulja zgrade poezija u muzici može svašta da trpi, na papiru ne laguna knjige Sajsi MC o zbirci „Šta žulja zgrade?“: Poezija u muzici može svašta da trpi, na papiru ne
13.02.2026.
Ivana Rašić, publici poznata kao Sajsi MC, već decenijama zauzima jedinstveno mesto na regionalnoj muzičkoj sceni – oštra, subverzivna, duhovita i politična, sa jezikom koji ne pristaje na kompromise....
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.