Laguna - Bukmarker - Mauricio Sera, pisac i diplomata: Ne osuđujmo Malapartea - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Mauricio Sera, pisac i diplomata: Ne osuđujmo Malapartea

Jedan od najkontroverznijih pisaca, 20. veka, pored Selina i Jingera, Kurcio Zukert, zvani Malaparte (1898–1957), Toskanac, dendi, prznica, esteta, oportunista, autor knjiga „Tehnika državnog udara“, „Kaputt“, „Koža“… dobio je celovitu impresivnu biografiju „Malaparte, Životi i legende“ u delu italijanskog diplomate i pisca Mauricija Sere (Službeni glasnik). Mauricio Sera bio je gost 64. Međunarodnog sajma knjiga, i svog izdavača. Govoreći o ovoj knjizi, urednik izdanja Branko Kukić podsetio je i na strašni 20. vek, u kojem je Malaparte kao ličnost protivna ideologijama, ipak bio povezan sa italijanskim fašizmom, a posle rata sa Kinom i SSSR-om. Mauricio Sera primetio je da su pisci totalitarnih režima bili prinuđeni da naprave kompromis i postavio pitanje zašto bi samo Malaparte bio odgovoran za to. Na neki način, Malaparte je predvideo naše vreme, i podstiče nas da se suočimo sa sobom... Ovaj razgovor vođen je uoči sajamske promocije.

Može li Malaparteov književni poziv da bude odvojen od njegovog političkog angažmana?

Ne, mislim da je to teško u Malaparteovom, kao i u slučaju bilo kog drugog savremenog pisca, 20. veka. Zato što on nije mogao da izbegne to da u svoja dela uključi istoriju svoga doba. Istorija nije samo predeo njegove literature, već je to obeležje njegove ličnosti. Ne bih toliko govorio o njegovom političkom angažmanu, zato što je bio politički angažovan negde na svom životnom početku, kada još nije bio Malaparte, negde dvadesetih godina 20. veka. Ali od tog trenutka nadalje, preovladava njegovo opredeljenje za literaturu, dok je politika imala značenje samo u smislu književnog sadržaja.

Ali, Malaparte jeste bio povezan sa najvećim ideologijama 20. veka?

Moj pristup je da se njegova povezanost odražava tako što je iskoristio ideološki kontekst svoga doba za književnost. On nije radio ono što je činjeno u socrealizmu, nije pretvarao ideologiju u literaturu. Iskoristio je ideologiju u svrhu pisanja.



Kako opisati ličnost koja je ideologiju upotrebljavala i zbog suočenja sa činjenicama svoga vremena?

Tipičan opis Malapartea govori o njemu kao kameleonu. Mislim da to i nije slučaj. On je imao veru u humanost čovekove prirode i smatrao je da ljudska vrsta prolazi kroz agoniju, ali da se tako razvija, da to nije kraj. To je i važan smisao knjige „Kaputt“ na neki način. U isto vreme, on u dubini duše nije ličnost koja se klanja ideologijama, nije takve ideje koristio kako bi im prilagodio svoju književnost.

Naglasili ste u ovoj biografiji da je Malaparte u početku bio vojnik u Prvom svetskom ratu, ali da je kasnije pišući više želeo da rat posmatra i analizira, nego da u njemu bude učesnik.

Vojnik je postao tako što je, kao i mnogi iz njegove generacije, bio regrutovan. Bio je vrlo mlad. Kasnije je nakratko pomislio da bi mogao da bude politički lider, početkom fašističkog pokreta. Zatim je shvatio da njegova uloga pisca, autora, zahteva posmatračku poziciju. Kao onaj ko je u automobilu na mestu suvozača.

Treba li ga osuđivati zbog njegove povezanosti sa Musolinijem?

Ne mislim da treba da sudimo autoru, već da treba da pokušamo da razumemo složenost njegovog karaktera, pa i ovog odnosa sa Musolinijem, u datim istorijskim odnosima. Moj zadatak kao biografa nije bio da sudim, već da postavim sve pouzdane dokaze pred čitaoca, kako bi on stekao punu sliku.

Treba li autor da se poveže i sa strašnim događajima i nepravdama, kao delom zvaničnih ideologija, kako bi ih opisao?

Svaki pisac ima svoje metode. U slučaju Malapartea i u njegovim najboljim knjigama, to je ispalo dobro, i to je razlog zbog kojeg nastavljamo da ih čitamo.



Na koji način objašnjavate Malaparteovu potrebu da piše o istorijskim zbivanjima, ali da pri tom i malo iskrivi činjenice?

Izvitoperavao je činjenice zato što je sebi davao punu autorsku slobodu. Ali, kako sam na osnovu dokumenata pokušao da objasnim, mnogim stvarima, o kojima je pisao, bio je svedok ili je o tome imao saznanja. Malaparte je imao snažnu imaginaciju, a njegova moć izobličenja činjenica, kako ste rekli, skoro je nadrealistička adaptacija realnosti kakvu je on video.

Zbog čega vas je fascinirao Malaparte i zašto se njegova dela i dalje čitaju?

Zbog toga što mislim da je važan autor, a nisam bio zadovoljan njegovim dotadašnjim biografijama, tako da sam okušao svoju sreću sa ovom knjigom.

Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.