Laguna - Bukmarker - Književni žanrovi popularni izvan engleskog govornog područja - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Književni žanrovi popularni izvan engleskog govornog područja

Kada odrastate u sredini u kojoj je engleski jezik dominantan i izloženi ste isključivo književnosti na tom jeziku, lako je pomisliti da su žanrovi koji su popularni u vašoj zemlji podjednako omiljeni i u ostatku sveta. Vaša percepcija je oblikovana onim što vam je poznato. Svi čitaju iste kriminalističke, ljubavne, humorističke romane – šta bi drugo uopšte moglo da postoji?

Foto: Freepik

Ako ne živite pod kamenom i niste osoba koja namerno ignoriše stvarnost, pre ili kasnije ćete shvatiti da to baš i nije tako. U svetu postoje hiljade žanrova i podžanrova za koje većina nas nikada nije čula. Za to smo dobrim delom odgovorni mi sami (nepoznavanje stranih jezika, nedostatak vremena, interesovanja, želje da se prošire horizonti), ali veliki deo krivice snose i izdavači, koji, uglavnom motivisani profitom, odlučuju o tome koji će se naslovi naći u našim knjižarama.

Ali da pređemo na stvar. Želeći da se bolje upoznamo sa književnostima drugih naroda, nedavno smo otkrili sledeće žanrove:

Vusja

Vusja je kineski prozni žanr u kome su u centru pažnje drevna Kina i borilačke veštine. Glavni junak je obično mladi muškarac koji, nakon što ga je zadesila nekakva tragedija, usavršava neku borilačku veštinu i izrasta u hrabrog borca protiv nepravde.

Protagonisti ovih priča najčešće se pridržavaju filozofije šja, čija je verovatno najbliža paralela zapadnjački kodeks viteštva i časti. Reč je o veoma komplikovanom konceptu i pogledu na život, koji je teško objasniti čitaocu neupućenom u kinesku istoriju i kulturu.

Interesovanje za junake ovog žanra jedno je od glavnih obeležja savremene kineske pop kulture. Neki od najpoznatijih modernih predstavnika žanra su pisci Džin Jong (trilogija Kondor) i Liang Jušeng („Hronike lutalice“).

Crônicas

Crônicas, ili hronike, su kratki eseji neformalne prirode u kojima autori najčešće iznose svoja zapažanja o svetu i društvu u kome žive. Pojavljuju se na stranicama mnogih brazilskih dnevnih listova i časopisa.

Ako ste zaista talentovani, možete dobiti sopstvenu kolumnu u nekoj od najtiražnijih publikacija. Poznata brazilska književnica Klaris Lispektor je u periodu između 1967. i 1973. godine bila kolumnista popularnog dnevnog lista Žornal do Brazil.

Kada su u pitanju zbirke hronika, brazilski ljubitelji ovog žanra toplo preporučuju „Izabrane hronike“ Klaris Lispektor, „Izabrane hronike“ Mačada de Asisa i „Najbolje hronike“ Rakel de Keiroš.

Biznis roman

Biznis roman je jedan od popularnijih književnih žanrova u Japanu. Ako mislite da znate o čemu je reč, verovatno se varate. Ovde nije reč o knjigama iz oblasti publicistike u kojima se mogu pronaći korisni poslovni saveti. Ne, u pitanju su romani koji govore o poslovnim ljudima!

Glavni junaci su biznismeni srednjeg ranga, obično zaposleni u finansijskom sektoru, koji se suočavaju sa svakodnevnim problemima karakterističnim za njihovo poslovno okruženje. Problemima poput finansijskih pronevera, preuzimanja konkurentskih firmi, korupcije i sl. Autori ovih knjiga najčešće su pojedinci koji se i sami kreću u tim krugovima, a ponekad i profesionalni pisci koji su odlično upućeni u materiju o kojoj pišu. Ljubiteljima ovog žanra nije teško da se poistovete sa junacima, jer se na svojim radnim mestima sreću sa sličnim situacijama i problemima.

Popularni naslovi: „Supermarket: Roman“ Satošija Azučija, „Izgubljena generacija uzvraća udarac“ Džuna Ikeida, „Lešinar“ Džina Majame.

Poljski noar

Iako je noar dobro poznat čitaocima širom sveta, s vremenom su se unutar njega izdiferencirali zasebni podžanrovi koje odlikuju sasvim specifične karakteristike. Slično nordijskom noaru, poljski noar u prvi plan stavlja policijskog inspektora ili tužioca, ali ono po čemu se ova dva podžanra razlikuju su okolnosti u kojima se odvijaju njihove radnje.

Radnja poljskog noara gotovo uvek je smeštena u burnu istoriju zemlje iz koje potiče. Junaci romana se prilikom rešavanja slučajeva suočavaju sa preprekama kao što su antisemitizam, složeni odnosi sa drugim evropskim državama, unutardruštveni konflikti i sl. Poljski noar se u poslednje vreme polako probija na tržišta engleskog govornog područja.

Neki od popularnijih primera su „Devojka u ponoć“ Katarine Bonde, „Zamka“ Zigmunta Miloševskog i „Kraj sveta u Vroclavu“ Mareka Krajevskog.
Nadamo se da će vas ovih nekoliko primera podstaći da se i sami bacite na istraživanje. Ubeđeni smo da nećete zažaliti. Obogatićete svoje čitalačko iskustvo i usput naučiti nešto novo.

Autor: Edison Rajzer
Izvor: bookriot.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

noć knjige od 12 do 14 decembra  laguna knjige Noć knjige od 12. do 14. decembra!
05.12.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Lagunin...
više
hitovi domaće i svetske književnosti u noći knjige  laguna knjige Hitovi domaće i svetske književnosti u Noći knjige!
05.12.2025.
Knjigoljupci, pripremite na vreme spiskove naslova koje želite u Noći knjige! Mi vam preporučujemo hitove domaće i svetske književnosti koji su upravo stigli u knjižare. U novom trileru Vanj...
više
i biblioteke učestvuju u 33 noći knjige laguna knjige I biblioteke učestvuju u 33. Noći knjige
05.12.2025.
Trideset trećoj Noći knjige, koja će trajati od 12. do 14. decembra 2025, priključile su se i brojne biblioteke. One će u manifestaciji učestvovati prvog i drugog  dana. Čitaoci će moći da...
više
važnost porodične bliskosti i podrške tribina o romanu narod što po snegu seje 5 decembra laguna knjige Važnost porodične bliskosti i podrške: tribina o romanu „Narod što po snegu seje“ 5. decembra
05.12.2025.
Poslednja tribina Laguninog književnog kluba u 2025. godini biće posvećena romanu „Narod što po snegu seje“ švedsko-laponske autorke Tine Harnesk. Razgovor će se održati u petak 5. decembra od 18 sati...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.