Laguna - Bukmarker - Kako se ilustruju kolekcionarska izdanja „Igre prestola“? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kako se ilustruju kolekcionarska izdanja „Igre prestola“?

Kada su u pitanju neverovatno složeni kolekcionarski primerci knjiga, teško je takmičiti se sa izdavačkom kućom Folio sosajeti, jer su oni u proteklih nekoliko godina svoje delokrug interesovanja proširili i na svet fantastike i naučne fantastike. U prilog tome govori i činjenica da su, iako su nedavno objavili prvu knjigu iz serijala Pesma leda i vatre, pre samo nekoliko meseci završili rad i na drugoj knjizi „Sudar kraljeva“, za koju su, takođe, uradili ilustracije i „obukli“ je u svoje prepoznatljivo kolekcionarsko izdanje.



Razgovarali smo sa dizajnerskim i uredničkim timom izdavačke kuće Folio sosajeti o novim izdanjima iz serijala „Pesme leda i vatre“, kao i o tome šta možemo očekivati kada su u pitanju ostali delovi iz serijala.

Zašto ste izabrali da uradite kolekcionarske primerke za „Igru prestola“? Zašto baš sada?

Tom Voker, glavni i odgovorni urednik: Završetak televizijske serije „Igra prestola“ označio je početak novog talasa strasti i posvećenosti kod ljubitelja ove franšize, ali je i hiljade njih naterao da se vrate čitanju knjiga iz serijala. Bilo je jasno da ćemo i mi morati da idemo u korak sa potražnjom kada su u pitanju žanrovi klasične epske i naučne fantastike. Obožavaoci serijala „Pesma leda i vatre“ po prirodi su odani i posvećeni. Folio sosajeti sada njihovu posvećenost može da nagradi tako što ćemo im prezentovati najsavršenija izdanja knjiga kojima mogu da se dive – izdanja koja se će prenostiti sa generacije na generaciju.

Koliko blisko sarađujete sa Džordžom R. R. Martinom na dizajnu, vizuelnom identitetu i ilustracijama (ukoliko je to uopšte slučaj)?

Šeri Gi, šef odseka za dizajn: Svaki detalj u vezi sa dizajnom i ilustracijama odobrili su članovi Martinovog tima, što nam je svakako bilo od neprocenjivog značaja, jer smo tako znali da smo napravili nešto autentično i blisko svetu koji je Martin stvorio. Ja veoma blisko sarađujem sa Martinovom umetničkom direktorkom, koja poznaje svet „Pesme leda i vatre“, bilo da su u pitanju knjige ili uopšteno poznavanje prilika, iznutra. Na svako pitanje koje smo ja, urednik ili Džonatan uputili, ona je imala odgovor.

Dostupno nam je mnogo različitih verzija ovih knjiga u različitim medijskim formatima – televizijska serija, grafičke novele, već postojeća ilustrovana izdanja – šta je to što Foliovu verziju izdvaja od ostalih kada je interpretiranje ovog serijala u pitanju?

Šeri Gi: Ja volim da mislim da smo mi svemu pristupili drugačije u odnosu na ostale. Imamo dug staž kada govorimo o radu na fikciji za odrasle i svi smo mi veoma entuzijastični kada treba izabrati odgovarajućeg ilustratora i pravi font za tekst.

Međutim, postoji i jedna posebna stavka koju ja volim i za koju smatram da nas izdvaja u moru ostalih ilustracija i izdanja, a to su prepoznatljivi motivi pripovedača koje mi štampamo na početku svakog poglavlja. Još pre nego što smo počeli da radimo na serijalu, imali smo ideju da bi trebalo razviti prepoznatljivi motiv za svakog pripovedača, za Sansu, Arju i tako dalje, a koji bismo koristili svaki put kada bi se njihova priča nastavila. S obzirom na to da je često radio sa grbovima njihovih kuća u kombinaciji sa prepoznatljivim crtama za svakog od junaka, Džonatan je nacrtao fantastičan set slika koristeći crno i zlatno mastilo koji savršeno dočaravaju svakog junaka.

Na koji način birate koje ćete događaje ilustrovati?

Šeri Gi: Za svaki rad, mi zaista želimo da ilustratorovo nadahnuće zasija u punom sjaju u konkretnim umetničkim delima, a takođe je veoma važno da se to nadahnuće ne izgubi u procesu rada koji može trajati šest meseci do godinu dana. Zamolili smo Džonatana da pročita i izabere scene koje bi želeo da ilustruje. S obzirom na to da sam ja naporedo s tim čitala sve knjige, bila sam mu dostupna za svaki savet ili ideju, ali konačni odabir su takođe morali da odobre članovi Martinovog tima, pogotovo što se moralo imati u vidu da slične ilustracije već nisu urađene u drugim izdanjima.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Da li ste zabrinuti šta će se desiti ukoliko više ne bude Martinovih knjiga koje možete ilustrovati?

Tom Voker: Nimalo! Mi ćemo raditi na knjigama iz serijala dok god ih ima. Ukoliko budemo morali da čekamo Martina da napiše još knjiga, čekaćemo, kao i ostatak njegovih obožavalaca.

Na koji način dizajnirate propratni materijal kao što su mape genealogija (saznanja kojih smo kasnije postali svesni) i odnosa na dvoru koji se može pronaći na kraju obe knjige? Da li ste razmatrali da u knjige uvrstite i dodatne „bonus“ materijale?

Šeri Gi: Mislim da je ovo bio prvi put da je Džonatan radio mape! Najviše su se zasnivale na timskom radu, a koristili smo mape koje su nam dostupne iz poznatih svetova koje je Martin stvorio u knjigama; radili smo na tome da stvorimo tačne obrise i vodiče da bi Džonatan lako mogao da ih uklopi sa svojim ilustracijama, te kako bi istovremeno mogao da upisuje sva imena poznatih mestâ. Svi smo mislili da bi bilo sjajno da se ovim mapama dâ na tom starinskom stilu, a Džonatanove ilustracije morskih nemani sa ovom idejom fantastično se uklapaju

To što smo uspeli da u sve upletemo i heraldiku kao dodatak ovim izdanjima, mislim da je dodatno doprinelo da su ona nešto jedinstveno. I da ponovim, ove ilustracije, koje prate opise u tekstu odlično su ispale odštampane u zlatotisku sa primesama crnog mastila. Imate glavne, ugledne kuće koje se spominju u „Igri prestola“ i koje će se pojavljivati u celom serijalu, ali kako odmičemo kroz knjige i dolazimo do kasnijih delova, pojaviće se nove kuće, te ćemo dodati nove grbove. Takođe, u „Sudaru kraljeva“ dolazimo do odeljka rezervisanog za kraljeve, u kom uobičajeni simboli porodica više ne važe – Džofrijev, na primer, u ovom slučaju kombinuje jelena koje je simbol kuće Barateona i lanisterskog lava. Suočili smo se i sa par izazova na koje smo naišli u „Igri prestola“, kao što je situacija u kojoj muškarci u Noćnoj straži nemaju grb. U ovakvim okolnostima bila nam je veoma važno što smo uspeli da se nađemo na istim talasnim dužinama sa ljudima iz Martinovog tima. Za nas je bilo od izuzetnog značaja da dođemo to takvog dogovora – da svaka „kuća“ ima svoj grb – prvenstveno da bismo održali dizajn na estetski istom nivou kroz dodatke, ali i zato što na svom omotu knjige štampamo sve grbove. Omoti za svako izdanje, iako vam se na prvi pogled može učiniti da su isti, razlikovaće se po tome koje kuće su u njima prikazane.

Međutim, naišli smo na određene izazove u vezi sa produkcijom ovakvog izdanja: štampa mora izdržati to što će je neko non-stop vaditi iz kutije, razmišljanje o tome šta će trenje prouzrokovati, kao i to da ilustracije na koricama knjige moraju da se podudaraju sa onima na kutiji, i tako dalje. Ali moram vam reći da sam zaista oduševljena konačnim rezultatom!

Autor: Haim Gartenberg
Izvor: theverge.com
Foto: foliosociety.com
Prevod: Nataša Đuričić Marković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.