Laguna - Bukmarker - Kako je Lizi Benet dolazila do knjiga? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kako je Lizi Benet dolazila do knjiga?

U knjigama Džejn Ostin veoma često se spominju romani i popularna književnost. Ali knjige su u ranom 19. veku bile skupe, a žene baš i nisu ohrabrivane da čitaju. Kako su onda njene junakinje dolazile do knjiga? Književni učenjak Li Erikson otkriva neozbiljne (i ozbiljne) tajne kružećih biblioteka.
 

Iako Erikson primećuje da je „čitanje bilo u modi kada su knjige bile veoma skupe“, kružeće biblioteke nisu bile poput savremenih kakve danas poznajemo. Morali ste da platite kako biste postali član, ali dok su savremene biblioteke zasnovane na potražnji knjiga, Erikson piše da su kružeće biblioteke stvarale potražnju.

Biblioteke, koje su se mogle naći u raznim modernim mestima poput čuvenog Bata Džejn Ostin, pojavile su se kao ogranak knjižarstva. Postale su mesta društvenih okupljanja i ljudi su se učlanjivali u njih čim bi došli na određeno odmorište. Nije tu bila reč samo o knjigama, održavale su se i tombole i društveni događaji, a liste članova služile su kao odličan način da vidite ko se još našao sa vama u istom mestu. Ali ako ste živeli u ruralnoj oblasti, niste imali sreće. Niko nije pokretao ovakve poslove u oblastima gde ne bi mogao da ih naplati.

U to vreme industrijalizacija još uvek nije učinila knjige pristupačnijim, samo su najbogatiji mogli da ih priušte. Erikson ističe da je trotomni roman u to vreme koštao oko 100 današnjih dolara, što čini ogromnu biblioteku gospodina Darsija još seksipilnijom. Tako da je svako ko je mogao da priušti članarinu mogao da koristi kružeću biblioteku i to je postao način na koji su žene sticale znanje, a da nisu morale da traže dozvolu muškarca da koriste njegovu biblioteku i pozajmljuju njegove knjige.

Nije sve u ovim bibliotekama služilo duhovnom uzdizanju: postojala su skladišta za regentske verzije knjiga za plažu. Najpopularniji romani su bili dostupni nekoliko meseci, a onda bi ih zamenila sledeća velika stvar. To je vodilo ka velikoj potražnji za knjigama, a ta tražnja je podsticala veću proizvodnju. Autori su takođe počinjali da pišu razmišljajući o ovim bibliotekama što je dovelo do uspona nekih žanrova, kao što je gotski roman.

Iako ovakve biblioteke deluju kao pravi rudnici zlata, Erikson navodi da su njihovi osnivači često nailazili na probleme sa kojima se sreću i obični čitaoci, i shvatali da ne mogu da priušte velike količine knjiga. Kako bi pokušali da više zarade, često su nudili i luksuzne predmete poput onih za kojima je Lidija Benet „potpuno ludela“. Bili su to predmeti od papira, pudrijere i ukrasi koji su privlačili pažnju dama.

U to vreme, ove biblioteke je bilo lako ismevati kao mesta na kojima su žene lakomisleno uživale u slobodno vreme. Navodi se i da su mnogi gledali s visine na članice, ali kako Erikson navodi: „Moramo da priznamo, ako ništa drugo, da su čitaoci i njihove biblioteke podstakli Ostinovu da napiše svoje romane.“ A samo to je i više nego ozbiljno dostignuće.

Izvor: daily.jstor.org
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.