Kako je „Frankenštajn“ oblikovao naše noćne more – i zašto ne možemo da ga zaboravimo [video]
16.10.2025.
Jedne hladne ali letnje večeri 1816. godine, grupa prijatelja – lord Bajron, Bajronov doktor Džon Polidori, Persi Šeli i tada osamnaestogodišnja Meri Vulstonkraft Godvin – okupila se u vili Diodati na obali Ženevskog jezera. Bajron je predložio: „Svako od nas neka napiše po jednu priču o duhovima.“ Meri je želela da stvori nešto dublje, nešto što bi oslikalo skrivene strahove ljudske prirode i u čitaocima izazvalo jeziv osećaj. Tako je nastao roman „Frankenštajn ili Moderni Prometej“ – kultna priča o ambicioznom mladiću koji uspeva da oživi telo, ali potom svoju kreaciju odbacuje sa strepnjom i gađenjem.
Ovaj roman je jedinstven spoj naučne fantastike, gotičkog horora, tragične romanse i moralne parabole. Ključne teme ovog romana – ambicija i opasnost „izigravanja Boga“, kao i tragedija roditeljskog odbacivanja, ali i društvene neprihvaćenosti – ostaju relevantne i danas, što ga čini klasikom. Likovi „stvorenja“ i „ludog naučnika“ Meri Šeli postali su univerzalni arhetipovi koji se (direktno i indirektno) pojavljuju u filmovima, stripovima, video-igrama, muzici, ali i u svakodnevnom diskursu o tehnologiji, genetici, veštačkoj inteligenciji.
Nemoć, strah i savest – kada nauka pođe „po zlu“
Uprkos jeku naučnih otkrića 19. veka, delo ne nudi mnogo opipljive teorije, metoda ili naučne potpore – trenutak „oživljavanja“ stvorenja opisan je gotovo plastično, jednostavno: „Sa ushićenjem koje se graničilo sa agonijom, pokupio sam instrumente života oko sebe, kako bih zapalio varnicu života u beživotnoj stvari koja mi je ležala pored nogu.“
Tako zamagljeni naučni pristup dozvoljava da roman bude otvoren za interpretacije, a sam lik stvorenja, sa svojim „žutim tenom“, „vodnjikavim očima“ i „smežuranom kožom“ i „ravnim crnim usnama“, ostaje nezaboravan.
Jedan od najdirljivijih momenta je kada se stvorenje, nezahvalno i odbijeno, obraća svom tvorcu kao što bi se dete obraćalo roditelju:
Ne zaboravi da sam ja tvoje stvorenje; trebalo bi da sam tvoj Adam, ali sam ipak pali anđeo, kojeg si ti lišio radosti bez ikakvog mog greha. Svuda vidim blaženstvo iz kojeg sam samo ja nepovratno izopšten. Bio sam blag i dobar; patnja je od mene načinila zver. Učini me srećnim, i opet ću biti čestit.
Ovaj glas, ovaj lament, zapravo je univerzalna metafora osećanja uskraćenosti, otuđenosti i neprihvaćenosti – bilo da se radi o deci, izbeglicama ili svima onima koji se ne uklapaju u društvene norme.
Mit koji se večno preobražava
Još od prvih dramatizacija, Frankenštajn se transformisao u filmski i narativni mit. Filmska verzija iz 1931. postavila je okvire „holivudskog“ fizičkog izgleda ludog naučnika i čudovišta, dok su brojni režiseri, pisci i umetnici s vremenom reinterpretirali priču vođeni sopstvenim strahovima i vrednostima. Upravo zato svi sa nestrpljenjem očekuju najnoviju adaptaciju briljantnog režisera Giljerma del Tora, koji je tokom uručivanja nagrade Bafta za film „Oblik vode“, čuvenoj spisateljici zahvalio rečima:
„Hvala Meri Šeli što je preuzela Kalibanove muke i dala težinu Prometejevom teretu, dala glas nemima i prisutnost nevidljivima, i pokazala mi da ponekad, da bismo govorili o čudovištima, moramo stvoriti svoja, a parabole upravo to čine za nas.“
Roman koristi mitološke slojeve, a i sam deo naslova „Moderni Prometej“ aludira na mitskog junaka koji je ukrao vatru bogovima. Uz to, Meri Šeli je svoju priču o neshvaćenom stvorenju obojila i idejom da je odnos tvorca i stvorenja paralelan odnosu roditelja i deteta.
Savremene adaptacije donele su i veoma drugačije interpretacije, poput pozorišne predstave iz 2011. godine u kojoj su glumci koji su tumačili stvorenje i njegovog tvorca menjali uloge svake večeri, podstičući publiku da postavi pitanje: ko je čudovište, a ko žrtva?
„Frankenštajn“ u dobu veštačke inteligencije
Danas, u eri genetike, bioinženjeringa i veštačke inteligencije, „Frankenštajn“ dobija nove dimenzije. Izrazi poput „franken-tehnologija“ koriste se da opišu strah od nepoznatog u nauci – bilo da se radi o GMO usevima, kloniranju ili autonomnim mašinama. Svedočimo i pojavi sve više filmova i serija koje istražuju šta znači biti ljudsko biće u kontekstu robotike i veštačke inteligencije – kao što su Blade Runner, Ex Machina, AI: Artificial Intelligence, Her, Äkta människor i Westworld.
Književnica Meri Šeli nije ni slutila da će njena mladalačka vizija snažno uticati i oblikovati kolektivnu maštu (i podsvest) kroz vekove. Upravo iz svih ovih razloga „Frankenštajn“ nije samo horor priča već simbol, mit koji kontinuirano živi, raste, razvija se i preobražava u skladu sa našim novim strahovima i pitanjima o čovečnosti.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Lagunin...
Dobro došli u drugu epizodu podkasta „Bukmarker“! Naš gost je pisac i novinar Boris Dežulović.
„Da je metak koji je ubio Šojbner-Rihtera završio samo tridesetak centimetara udesno, istorija bi pote...
Poslednja tribina Laguninog književnog kluba u 2025. godini biće posvećena romanu „Narod što po snegu seje“ švedsko-laponske autorke Tine Harnesk. Razgovor će se održati u petak 5. decembra od 18 sati...
Bilo da želite da napišete kratku priču, roman ili jednostavno da jasnije i lepše oblikujete misli, knjiga „Prikaži, ne prepričavaj“ pisca Zorana Penevskog je vežbalište za um i pouzdan saveznik ...
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.