Laguna - Bukmarker - Intervju sa Mašom Rebić - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Intervju sa Mašom Rebić

"Smatram da su sponzoruše i sponzori patetična simbioza osuđena na propast, ali ne ugrožavaju nikog sa strane, jer su obe strane pristale na taj lažni odnos", kaže za "Vesti" spisateljica Maša Rebić.

Za svoj novi roman "Cvet mog života" kažete da je, suprotno nazivu, nimalno nežan i prilično surov?
- To je priča o ženi koja saznaje tužnu vest o smrti svog očuha, ne znajući da li je reč o ubistvu, samoubistvu ili nesrećnom slučaju. Cela misterija započinje tom smrću.

Knjiga je na početku malo morbidna, ali završava se novim životom i rađanjem. Moja junakinja prolazi kroz veliku patnju otkrivajući neke tajne koje su se generacijama čuvale u njenoj porodici.

Ona dolazi u dilemu da li da ih sačuva za sebe ili da ih podeli sa bližnjima, pitajući se pri tom da li ljudi mogu da podnesu toliku količinu istine.

Bestseleri se po pravilu svrstavaju u lošu literaturu, šta mislite o tome?
- Mislim da je to besmisleno. Mario Vargas Ljosa apsolutni bestseler pisac koji je osvojio Nobelovu nagradu. Bestseler pisci su i Dostojevski i Markes, bestseler pisci su ako pogledamo u prošlost bili i Dostojevski i Tolstoj.

Koliko je važna reklama?
- Najbolje je da se knjiga preporučuje od ruke do ruke. Ima mnogo primera u srpskoj književnosti da neki pisci ne mogu da prodaju svoje knjige iako su stalno prisutni u medijima. Nema pravila. Kao što knjiga koja je bestseler može da bude i dobra i loša.

Gde nalazite inspiraciju?
- Mislim da je veoma teško pisati o stvarima i situacijama koje nisi preživeo. Uvek je lakše pisati iz ličnog iskustva. Kazaću za sebe da sam pisac tek kad budem napisala roman koji se ne dešava u mom okruženju i mom vremenu, a to je baš teško. Još sam u tematici savremenog Beograda.

Iz Beograda takoreći nisam ni izašla, sem kada opisujem neka svoja sećanja i atmosferu gradova u kojima sam kratko vreme živela. Istovremeno, moram da se ogradim i da kažem da moje knjige nisu uvek autobiografske.

Vaš prvenac "Sponzoruše" izazvao je veliku pažnju javnosti?
- Govorili su mi da sam ja ta glavna junakinja, jer sam živela u Parizu koji se pominje u romanu. "Sponzoruše" su izazvale interesovanje, jer je je reč o prvom romanu koji se bavio ovom temom. Smatram da su sponzoruše i sponzori patetična simbioza osuđena na propast, ali ne ugrožavaju nikog sa strane, jer su obe strane pristale na taj lažni odnos.

Izvor: www.vesti-online.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.