Laguna - Bukmarker - Duga, čudna istorija pisaca koji su postali špijuni - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Duga, čudna istorija pisaca koji su postali špijuni

Možete li da zamislite kako vašeg omiljenog pisca vrbuju tajne službe kako bi od njega napravile špijuna? Ili vam takva ideja deluje samo kao zaplet napetog trilera? Ipak, istina je da MI6 (britanska tajna služba) ima dugu, i dobro dokumentovanu, istoriju u korišćenju pisaca kao špijuna.



Na primer, pogledajmo Frederika Forsajta, autora bestselera „Operacija Šakal“. U svojim memoarima „The Outsider“ iz 2016. godine, čuveni autor je otkrio da je radio kao pomoćni agent za MI6 više od dve decenije. U jednoj situaciji tokom Hladnog rata Forsajt je pristao da osetljiva dokumenta preveze skrivena u svom automobilu u Istočnu Nemačku. U ugovoreno vreme autor se sreo sa svojim kontaktom u muškom toaletu prestižnog muzeja u Drezdenu i predao mu dokumenta.

Kasnije, tokom osamdesetih, leteo je u Južnoafričku republiku za vreme aparthejda kako bi saznao planove vlade u vezi sa nuklearnim naoružanjem. Kako su se srećne okolnosti poklopile, ministar stranih poslova rekao je Forsajtu tokom večere da planiraju da unište naoružanje, što je pisac sa radošću preneo svojim nadređenima u Londonu.

Forsajt svakako nije bio prvi pisac koga je britanska služba koristila kao špijuna. Tokom Prvog svetskog rata regrutovali su Vilijama Somerseta Moma u Švajcarskoj. Dok je navodno radio na novoj predstavi, Mom je zapravo špijunirao za kralja i domovinu. Ovaj proslavljeni romanopisac i dramaturg kasnije je od ovih iskustava sastavio poluatobiografsku zbirku priča, a sam Vinston Čerčil je zahtevao da određene priče budu uništene pre objavljivanja.

Grejem Grin je već bio dobro poznati pisac kada je za MI6 radio u Sijera Leoneu tokom Drugog svetskog rata. Svoja iskustva pretočio je u junake romana, a jednom je čak i dodelio svoj špijunski broj 592000 – glavnom junaku romana „Naš čovek u Havani“, poražavajućoj satiri o špijunaži. Takođe, skriveni svet kome je pripadao poslužio je kao inspiracija i za dva možda najbolja špijunska romana 20. veka: „Mirni Amerikanac“ iz 1955. i „Ljudski faktor“ iz 1978. godine.

Zašto tajne službe angažuju pisce kao špijune? Jednostavno je: kao pisac možete posetiti Moskvu ili Teheran, zapisivati stvari, fotografisati, sretati se sa političarima i poslovnim ljudima – sve to pod okriljem istraživanja za novi roman koji pišete.


 
A funkcioniše i u obrnutom smeru. Najpoznatiji špijun koji je postao pisac je bez sumnje Džon Le Kare koji je radio za MI5 i MI6 dok je pisao svoje prve tri knjige. Globalni uspeh romana „Špijun“ omogućio mu je da se povuče iz tajnog sveta i u potpunosti posveti pisanju.

A tu je naravno i Jan Fleming čija su iskustva iz pomorske službe tokom Drugog svetskog rata pretočena u lik najpoznatijeg agenta na svetu – Džejmsa Bonda. Fleming je bio delom odgovoran za jednu od najingenioznijih prevara koje su izvedene tokom rata: „Operacija Mincemeat“ tokom koje su lažni papiri tajnih službi podmetnuti sa ciljem da pogrešno informišu naciste.

Manje je poznato da je Roald Dal premešten u Vašington 1941. godine nakon uspešne karijere u kraljevskoj avijaciji. Šarmantan, zgodan i pametan, Dal je bio primećen na društvenoj sceni i stekao je reputaciju ženskaroša. Njegove talente je primetio kanadski majstor špijunaže Vilijam Stivenson koji je pokušavao da Ameriku što pre uključi u rat. Kruže glasine da je upravo Dal otkrio MI6 da je predsednik Ruzvelt imao aferu sa norveškom princezom Martom.

Lista se nastavlja. Dalov prijatelj u Vašingtonu bio je britanski autor Sesil Skot Forester koji je pisao propagandu za Ministarstvo informisanja.

I Amerikanci su imali svoje agente. Uveliko svetski poznat pisac u vreme rata, Ernest Hemingvej, takođe je bio od koristi svojoj zemlji. Nedavni biograf čuvenog autora navodi da je Hemingvej imao kontraobaveštajni biro u Havani u ime FBI-a i da je svoju jahtu „Pilar“ davao za istraživanje i potragu za Nemcima.

Možda bi na sve ove nepoznanice najbolji odgovor imao Džejson Metjuz, autor „Izdaje“, koji je nekada bio agent CIA, nekadašnjeg Odseka za operacije, a danas Državne tajne službe. Ili će neka od ovih nagađanja zauvek ostati samo to – nagađanja. A tajne koje su ovi pisci skrivali ostaće dostupne jedino agentima tajnih službi.

I najvažnije pitanje: koga li su od današnjih autora vrbovale tajne službe?

Izvor: crimereads.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

roman sama u noći trejsi sijere dobija filmsku adaptaciju sa milom kunis u glavnoj ulozi laguna knjige Roman „Sama u noći“ Trejsi Sijere dobija filmsku adaptaciju sa Milom Kunis u glavnoj ulozi
22.01.2026.
Roman „Sama u noći“ (Nightwatching), debitantsko ostvarenje američke autorke Trejsi Sijere, dobiće svoju filmsku adaptaciju, a glavnu ulogu tumačiće Mila Kunis, koja će ujedno biti i producentkinja fi...
više
prikaz romana humano preseljenje ima li svako svoje srećno mesto  laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Ima li svako svoje srećno mesto?
22.01.2026.
Ovo nije humoristički roman, kako možda sugeriše njegov siže, a nije ni čiklit ili moderni manifest feminizma na šta bi mogao uputiti crtež sa korica. Na prvi pogled neočekivano, ali s obzirom na...
više
prikaz romana brod za isu zamke antropocentrizma laguna knjige Prikaz romana „Brod za Isu“: Zamke antropocentrizma
22.01.2026.
Na području gusto premreženom mitološkim referen­cama, u dubinama prošlosti gde se istorijsko znanje teško može razlučiti od predanja, Robert Perišić ispisuje jednu ak­tuelnu, a možda bi se moglo reći...
više
prikaz romana sigurna kuća kad žrtva progovori laguna knjige Prikaz romana „Sigurna kuća“: Kad žrtva progovori
22.01.2026.
Svijet svakodnevno postaje sve nesigurnije mjesto za život. Nasilje je početak i kraj priče, okvir našeg savremenog života, dominantna odrednica vremena u kojem živimo. Ratovi, naoružanje, oduzimanje ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.