Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Tugo, pune ti ruke posla“: Dejan Stojiljković o priči inspirisanoj Džibonijevom pesmom

Jedan od najplodnijih književnika današnjice, Dejan Stojiljković napisao je ljubavnu pripovetku „Kiša“ inspirisan istoimenom pesmom jednog od najkvalitetnijih muzičkih autora u regionu – Zlatana Stipišića Džibonija.

O samoj Stojiljkovićevoj „Kiši“ je suvišno davati bilo kakav komentar jer ova prelepa priča, koju vam prenosimo, govori sama za sebe, a njen autor je za naš portal otkrio kako je nastao jedan od najlepših tekstova iz njegovog širokog i autentičnog opusa.

– Moja pripovetka „Kiša“ je neka vrsta „razgovora“ sa istoimenom Džibonijevom pesmom. Nadahnuli su me neki motivi iz nje, baš kao i atmosfera. Džibove pesme su takve, višeslojne, višeznačne, sa naglašenom atmosferom Mediterana, nečim što možete da prepoznate, osetite duboko u sebi… Da se sa tim poistovetite. Verovatno je to ključ njegovog uspeha, da ume da u ljudima dotakne nešto univerzalno, što postoji u svima nama, bilo da je to ljubav, seta, tuga, radost… I da nas natera da o tome mislimo. To je osobina samo velikih umetnika, a on to svakako jeste. Sama pesma je, recimo, u meni probudila sećanje na blaga leta osamdesetih u kojima sam proveo detinjstvo i iznenadne kiše koje bi znale da padnu, naročito u avgustu.

Ima tu nečeg magičnog, zato nije ni čudo što sam kao neki književni putokaz prilikom pisanja imao Markesa, njegov roman „Sto godina samoće“. U misli mi je došla i Izabel koja gleda kako pada kiša u mitskom Makondu; to je taj neki ritam kapi koje padaju po suvoj zemlji i golom kamenu, ritam života. U mojoj priči bezimena devojka čeka da se njen dragi vrati i u toj tuzi, od koje je pobegla na jedno isto tako mitsko mesto kao što je Makondo, na krmi kamenog broda, ona prebrojava mogućnosti, strepi, nada se – i čeka. U samoj Džibovoj pesmi postoji stih – Tugo, nemoj me nać’ – i to je neka vrsta koda, u smislu da svi mi težimo sreći u životu a da je ljubav, u stvari – rizik. Jer kada volite, vi ne znate ishod, ne znate da li će vam ta ljubav biti uzvraćena, to jest – da li će vam doneti sreću ili tugu. Tako i moja junakinja: čekajući ljubav, pokušava da pobegne od tuge. I naravno, pošto delim Džibonijev optimistični pogled na svet, priča ima srećan kraj, jer ljubav biva uzvraćena. To je, po meni, dokaz da Bog postoji.

Pripovetku možete on-line pročitati OVDE.

Izvor: 24sedam.rs

Autor: Dejan Stojiljković

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.