Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Triler u kojem danas živimo – „Astragan“ Dragana Velikića u prodaji od 18. avgusta

„Astragan“ Dragana Velikića, prvi put objavljen 1991. godine, može se nazvati poslednjim jugoslovenskim romanom iako s godinama samo dobija na intrigantnosti i aktuelnosti. Tragajući po životima svojih dvojnika glavni junak gubi identitet i postaje jedan od mnogih koji su uključeni u svet špijunaže, politike i istorije.

U pozadini Velikićevog „Astragana“ stoji jedno sumorno viđenje istorije, sveta i čovekove sudbine. Čitalac spoznaje da ovim svetom i našim sudbinama ne upravlja nikakvo dobro Proviđenje, niti Ideja koja vodi istoriju ka srećnom kraju već, naprotiv, zle sile i prema ljudskoj sudbini ravnodušni zakoni istorije.

„Sugestivnosti Velikićeve priče doprinosi njegovo majstorsko preplitanje suve dokumentarnosti i fikcije. Poput alhemičara on nam banalni dokument preobražava u mitski simbol, sublimacijom ga uzdiže do fantastike, a fantastične pojave magijom pera pretvara u svakodnevne, nepobitne činjenice“, rekao je Žarko Trebješanin o „Astraganu“.

Dvostruki dobitnik Ninove nagrade je u ovom romanu na neki način predvideo projekte poput Beograda na vodi.

„Pisao sam taj roman pre trideset godina. Prvo poglavlje nosi naslov ’Studio Beograd’, i prati dešavanja u Savamali, na prostoru Glavne železničke stanice, i dalje, sve do novobeogradskih blokova. U vazduhu se osećala bliska katastrofa. Ja ne mislim da je profetsko samo po sebi kvalitet u literaturi. Pisac nije vrač, međutim, ukoliko ste sasvim utonuli u materiju kojom se bavite, vi na neki način postajete medij, i naslućujete mnogo toga što će se u budućnosti tek dogoditi“, rekao je Velikić povodom „Astragana“.

Kritičar prestižnog Gardijana, Mark Tomson je istakao da je „’Astragan’ brza, gotovo filmski dinamična pripovest o političkom koliko i seksualnom obmanjivanju, koja se odvija između Beograda i jadranske obale. Pisac vešto umeće navode i izreke u svoju priču, što donekle upućuje na Kunderin postupak, ali Velikić nije ničiji učenik nego samosvojan pisac originalnog glasa.“

Roman „Astragan“ možete pronaći od utorka 18. avgusta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.