Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tribina povodom stogodišnjice rođenja Žozea Saramaga na Sajmu knjiga

U ponedeljak 24. oktobra u 16 sati na Sajmu knjiga priređen je razgovor na temu: „Vreme sećanja –  stogodišnjica Saramagovog rođenja“. Povodom ovog jubileja portugalskog nobelovca, o objavljivanju njegovih dela u Srbiji razgovarali su urednik i književni kritičar Miroljub Stojanović, moderator ovog razgovora, prevoditeljka i profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu Ana Kuzmanović Jovanović i urednik izdanja Saramagovih dela u „Laguni“ Dejan Mihailović.

Na početku susreta prisutnima se obratila njena ekselencija ambasadorka Portugalije gospođa Viržinija Pina, koja je izrazila zadovoljstvo što Srbija ima prevode svih ključnih Saramagovih dela. Došavši u Srbiju na mesto ambasadorke, bila je prijatno iznenađena brojnim naslovima Saramagovih romana u izlozima knjižara. Ona se zahvalila i Laguni kao izdavaču i prevodiocima Saramaga na srpski jezik, ukazujući na plodotvornu saradnju srpskog izdavača i sa portugalskim Institutom Kamoiš i sa Fondacijom Žozea Saramaga u Lisabonu.

Voditelj Miroljub Stojanović sumirao je značaj i uticaj ovog portugalskog pisca na publiku u Srbiji otkako je „Laguna“ počela da objavljuje njegova dela – ukupno 22 naslova od 2011. do 2021. godine.
Urednik Dejan Mihailović podsetio je da su krajem devedesetih godina objavljena kod nas tri Saramagova romana i da je Laguna desetak godina kasnije odlučila da srpskim čitaocima ponudi veći izbor njegovih dela. Došlo je do saradnje sa najznačajnijim prevodiocima sa Portugalskog na srpski jezik, pre svih sa Jasminom Nešković, a onda i sa Dejanom Tiagom Stankovićem, Jovanom Tatićem, Anom Kuzmanović Jovanović i Tatjanom Manojlović – zahvaljujući njima i izdavačkoj kući „Laguna“ Srbija je, izuzev Italije, dala najviše prevoda ovog pisca u svetu. Mihailović je ukazao na to da je objavljeno 16 Saramagovih romana i jedan nedovršen, jedna zbirka izabranih priča, jedan putopis, jedan autopoetički naslov, jedna knjiga uspomena i izbor Saramagovih kolumni iz poslednjih godina njegovog života.

Prevoditeljka Ana Kuzmanović Jovanović, koja je prevela romane „Kameni splav“, „Sva imena“ i „Udvojeni čovek“, govorila je o prevodilačkim izazovima kad je u pitanju Saramagov gotovo barokni stil, uz specifičan i osoben pravopis, jer je pisac sveo interpunkciju i pravopisne standarde na zarez, tačku i veliko slovo. Ona je ukazala i na moguće uticaje koje je Saramago kao pisac pretrpeo, ali i ogroman upliv koji je sam izvršio svojim delom na savremenu književnost u zemljama portugalskog govornog područja.
Na kraju je urednik Dejan Mihailović najavio mogućnost objavljivanja prvog, mladalačkog Saramagovog romana „Zemlja greha“, koji je objavio 1947. i posle kojeg je, nezadovoljan njegovom recepcijom, dvadeset godina odsustvovao sa portugalske književne scene, čime će „Laguna“ zaokružiti objavljivanje izbora iz dela velikog portugalskog pisca.

Autor: Žoze Saramago

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Žoze Saramago

Žoze Saramago

Žoze Saramago (1922, Azinjaga – 2010, Kanarska ostrva), portugalski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998.

„Kako da dresirate svog zmaja“ – iliti kako postati junak na teži način

Dok čekamo drugi nastavak igrane filmske adaptacije u kojoj će se sledeće godine Džeradu Batleru priključiti čuvena Kejt Blanšet u ulozi davno izgubljene junakove majke, Laguna je odlučila da nas podseti i na samu knjigu „Kako da dresirate svog zmaja“ britanske književnice Kreside Kauel, koja je pre pomenute igrane verzije na velikim ekranima ogroman uspeh doživela i kroz animirani serijal.

Pročitaj više

Prikaz romana „Druga strana“: Treća strana Alfreda Kubina

Objaviti samo jedan roman, a ostati u istoriji književnosti – to je pošlo za rukom austrijskom slikaru i piscu Alfredu Kubinu. I mada je znatno poznatiji po svom likovnom opusu, Kubinovo književno delo je skriveni dragulj fantastike, koji pleni somnabulnom atmosferom.

Pročitaj više

Prikaz romana „Hamnet“: Ženska priča o sudbini i osećanjima

Roman „Hamnet“ Megi O’Farel, inspirisan kratkim životom sina Vilijama Šekspira, na pozornicu izvodi i Agnes, dečakovu majku i suprugu slavnog engleskog pesnika i dramskog pisca, donoseći priču o nesvakidašnjoj ljubavi i tragediji koja menja život iz korena.

Pročitaj više

Delfi Kutak je pročitao: „Čast“

„Čast“ je drugi roman Elif Šafak koji čitam, a u njima mi se posebno dopada uloga žene, njihova borba, surova ali realistična. Na samom početku već iz prve rečenice otkrivamo da je sin ubio majku zbog časti.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com