Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Tribina povodom stogodišnjice rođenja Žozea Saramaga na Sajmu knjiga

U ponedeljak 24. oktobra u 16 sati na Sajmu knjiga priređen je razgovor na temu: „Vreme sećanja –  stogodišnjica Saramagovog rođenja“. Povodom ovog jubileja portugalskog nobelovca, o objavljivanju njegovih dela u Srbiji razgovarali su urednik i književni kritičar Miroljub Stojanović, moderator ovog razgovora, prevoditeljka i profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu Ana Kuzmanović Jovanović i urednik izdanja Saramagovih dela u „Laguni“ Dejan Mihailović.

Na početku susreta prisutnima se obratila njena ekselencija ambasadorka Portugalije gospođa Viržinija Pina, koja je izrazila zadovoljstvo što Srbija ima prevode svih ključnih Saramagovih dela. Došavši u Srbiju na mesto ambasadorke, bila je prijatno iznenađena brojnim naslovima Saramagovih romana u izlozima knjižara. Ona se zahvalila i Laguni kao izdavaču i prevodiocima Saramaga na srpski jezik, ukazujući na plodotvornu saradnju srpskog izdavača i sa portugalskim Institutom Kamoiš i sa Fondacijom Žozea Saramaga u Lisabonu.

Voditelj Miroljub Stojanović sumirao je značaj i uticaj ovog portugalskog pisca na publiku u Srbiji otkako je „Laguna“ počela da objavljuje njegova dela – ukupno 22 naslova od 2011. do 2021. godine.

Urednik Dejan Mihailović podsetio je da su krajem devedesetih godina objavljena kod nas tri Saramagova romana i da je Laguna desetak godina kasnije odlučila da srpskim čitaocima ponudi veći izbor njegovih dela. Došlo je do saradnje sa najznačajnijim prevodiocima sa Portugalskog na srpski jezik, pre svih sa Jasminom Nešković, a onda i sa Dejanom Tiagom Stankovićem, Jovanom Tatićem, Anom Kuzmanović Jovanović i Tatjanom Manojlović – zahvaljujući njima i izdavačkoj kući „Laguna“ Srbija je, izuzev Italije, dala najviše prevoda ovog pisca u svetu. Mihailović je ukazao na to da je objavljeno 16 Saramagovih romana i jedan nedovršen, jedna zbirka izabranih priča, jedan putopis, jedan autopoetički naslov, jedna knjiga uspomena i izbor Saramagovih kolumni iz poslednjih godina njegovog života.

Prevoditeljka Ana Kuzmanović Jovanović, koja je prevela romane „Kameni splav“, „Sva imena“ i „Udvojeni čovek“, govorila je o prevodilačkim izazovima kad je u pitanju Saramagov gotovo barokni stil, uz specifičan i osoben pravopis, jer je pisac sveo interpunkciju i pravopisne standarde na zarez, tačku i veliko slovo. Ona je ukazala i na moguće uticaje koje je Saramago kao pisac pretrpeo, ali i ogroman upliv koji je sam izvršio svojim delom na savremenu književnost u zemljama portugalskog govornog područja.

Na kraju je urednik Dejan Mihailović najavio mogućnost objavljivanja prvog, mladalačkog Saramagovog romana „Zemlja greha“, koji je objavio 1947. i posle kojeg je, nezadovoljan njegovom recepcijom, dvadeset godina odsustvovao sa portugalske književne scene, čime će „Laguna“ zaokružiti objavljivanje izbora iz dela velikog portugalskog pisca.

Autor: Žoze Saramago

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.