Tri Rajke uzvraćaju udarac – ovo je 20 knjiga koje su obeležile 2020. godinu
Dejzi Džouns će vas vratiti u najluđu muzičku eru prošlog veka. Zaljubićete se u nju i njen bend, i pitaćete se kako do sada niste čuli za njih. Ovo je roman o usponu i padu rok benda iz 70-ih, priča o seksu, drogi, muzici, smehu, tuzi, bolu i ljubavi. Knjiga je napisana u formi muzičkog dokumentarca. U razgovorima sa bendom saznaćete kako se dolazilo do vrha, ali i kako se sve raspalo u jednoj noći, bez ikakvog objašnjenja, usred velike svetske turneje.
Roman koji odiše ženskim besom i muškom inferiornošću. Autorku upoređuju sa velikim američkim romanopiscima poput Filipa Rota, Tomasa Vulfa i Džonatana Frenzena. Naš protagonista Tobi svedoči o svom braku sa Rejčel i njenom neuspehu kao supruge toliko ubedljivo da nam se čini da ne postoji opravdanje za sve što mu je priredila. Ipak, u poslednjim poglavljima, saznajemo razarajuću istinu. Možda Tobi nije svetac za kakvog se izdaje? Možda je u pitanju nešto veće od prostog raspada braka jednog imućnog para? ...detaljnije
Bestseler Njujork tajmsa, pronicljiv, duhovit i emotivan roman o životnom ciklusu jedne porodice. Bićemo svedoci dešavanja kad deca postanu roditelji, unuci postanu tinejdžeri, a matrijarh porodice se suočava sa posledicama svojih izbora. Jedinstven spoj mudrosti, humora i slika iz naizgled običnog života donosi nam priču o odrasloj braći i sestrama, ostarelim roditeljima, pravim prijateljima, tinejdžerskim problemima, svim onim neizbežnim stvarima koje čine život.
__________________________________________________________________________________________
Ajad Aktar je našoj publici poznat po svom debitantskom romanu „Američki derviš“ koji ga je 2012. ustoličio kao legitimnog naslednika Haleda Hoseinija. Gotovo čitavu deceniju čekao se novi roman, dok se u međuvremenu Aktar afirmisao kao autor scenarija za film i dobio Pulicerovu nagradu za dramu. „Homeland Elegies“ je portret pisca, sofisticiranog posmatrača, novopečenog člana kulturne elite. Neko vreme se kreće u krugovima poznatih i bogatih da bi na kraju shvatio da nije ništa drugo do neoliberalna dvorska luda.
__________________________________________________________________________________________
Avenija utopija je najčudniji britanski bend za koji ste ikada čuli. Nastao na londonskoj psihodeličnoj sceni 1967. godine, gradio je slavu preko klubova Sohoa, a vrhunac uspeha dostigao u Amsterdamu. Ovaj dugoočekivani, kaleidoskopski roman Dejvida Mičela govori o burnom životu neiskvarenih umetnika, poznatom faustovskom paktu, trnovitom putu do zvezda i porodici koju sami biramo. Autor ostavlja svoje junake sa pitanjem: Da li su promenili svet ili je svet promenio njih?
Kada je prvi put objavljena 1992. godine, ova biografija je izazvala medijsku pomamu i uzdrmala Veliku Britaniju. Pošto je otkriveno da je napisan uz princezinu potpunu saradnju, ovaj međunarodni bestseler se sada smatra njenom zvaničnom biografijom. Dajana nam je opisala hrabru evoluciju od života potlačene supruge do nezavisne savremene žene pune samopouzdanja. Dopunjena novootkrivenim materijalima i snimcima i obogaćena fotografijama, ova biografija je sveobuhvatno svedočanstvo omiljene princeze dvadesetog veka, iskrena priča o njenim strahovima, snovima i nadama i odnosu sa kraljevskom porodicom.
_________________________________________________________________________________________
Vitold Pilecki se 1940. dobrovoljno prijavio da bude odveden u Aušvic. U nadi da će uspeti da organizuje ćeliju otpora unutar samog logora, Pilecki je postao akter nesvakidašnjeg čina. Šta je jednog sasvim običnog čoveka navelo da proširi svoje moralne kapacitete i sagleda razmere zla koje je raslo među bodljikavim žicama zloglasnog logora? Kako je Pilecki anticipirao industrijalizaciju smrti u Aušvicu? I zašto je odlučio da žrtvuje sve, uključujući i sopstveni život, da bi i ostatak sveta postao svestan toga? ...detaljnije
Najprodavanija knjiga u Španiji u jeku globalne pandemije. Bavi se tajanstvenim usponom pisanja i potrebom za knjigama koja prati ljude otkad znaju za sebe. Irene Valjeho sa neverovatnom elokvencijom piše o rađanju knjige, njenom razvojnom putu i evoluciji kroz vekove: od kamena, svitaka, svile i kože do papira i elektronske verzije. „Infinity in a Reed“ ujedno predstavlja i putovanje kroz antički svet prožeto književnim evokacijama.
Život kultnog reditelja i scenariste Olivera Stouna i sam je dostojan ekranizacije. Pre nego što se otisnuo u rediteljske vode, kao scenarista je potpisao čuvena ostvarenja Lice s ožiljkom i Ponoćni ekspres. „Chasing the Light“ nije priča o ambiciji ili neodustajanju od svojih snova. To je priča o čoveku koji je ponekad dozvoljavao demonima da ga vode, osećajući čak i u mraku koji je put kojim treba da ide.
Baš kao i Kaningemovi „Sati“, sa kojima upoređuju „The Book of V.“, prvenac Ane Solomon je isprepletani triptih. Pored toga što daje intiman prikaz unutrašnje borbe junakinja, ovaj roman potvrđuje i da su suštinski problemi sa kojima se žene suočavaju isti vekovima. „The Book of V.“ ima očiglednu političku i feminističku agendu u čijem središtu pulsira nasušna potreba za ženskom solidarnošću.
Nedvosmisleno autobiografska, ova kompilacija tekstova će se sada prvi put naći na srpskom jeziku. Sastavljena od dnevničkih zapisa, crtica i eseja o putovanju kroz SAD, Meksiko, Maroko, Veliku Britaniju i Francusku, „Lonesome Traveller“ je vrhunsko delo spontane proze po kojoj je Keruak postao prepoznatljiv.
Ovo je priča koja će vam sistematično, potpomognuto kredibilnim naučnim istraživanjima i ozbiljnim studijama, objasniti kako se u savremenom svetu očitava nejednakost polova. Ovo je knjiga koju želite da imate u ruci svaki put kada vas neko ućutka argumentom da je feministička borba završena. Ovo je najvažnija knjiga dvadeset prvog veka koja se bavi razlikom između polova u savremenim okolnostima: na radnom mestu, u naučnim istraživanjima, u javnosti i privatnosti doma, u svim domenima našeg života u kojem žene još nisu dovoljno vidljive, ili su vidljive na pogrešan način.
Sledeći put kad vam neko izađe sa argumentom: ako su muškarci i žene jednaki, gde su sve te žene kroz istoriju koje su imale velika dostignuća, živele do daske, dolazile do genijalnih pronalazaka i radile šta su htele bićete pripremljeni uz knjigu „100 Nasty Women of History“ u kojoj ćete čitati o prvoj piratkinji od koje su strahovali i Britanci i Portugalci, o baroknoj slikarki koja je u 17. veku živela od slikanja, o najuspešnijoj matematičarki i astrološkinji svog vremena – nekoliko hiljada godina pre nego što bi joj mogli reći da žene nisu dobre u nauci i da je njihov mozak jedna raspilavljena ružičasta smesa, o ženskom vojskovođi u persijskoj vojsci, o jednoj od najmoćnijih žena iz otomanske istorije koja je bila poreklom sa Balkana, i mnogim, mnogim drugim.
__________________________________________________________________________________________
Šta biste uradili da sumnjate da je vaša sestra serijski ubica? Da li biste joj pomagali da sakrije tragove zločina? A šta ako je njena sledeća žrtva čovek u koga ste zaljubljeni, divan i obziran mladi doktor? A ako i on padne na nju, kao i svi muškarci, i izneveri vaše simpatije, da li biste ga upozorili? Ili joj pomogli?
Naša omiljena dejting kolumnistkinja Sandej tajmsa Doli Olderton napisala je knjigu o gostovanju. Kao što u svojim slavnim memoarima „Sve što znam o ljubavi“ draga Doli crpi inspiraciju iz svakodnevnih i uobičajenih pojava, jer svakome se dogodilo da ga neko gostuje. Čista događajnost, ono što se svima desilo makar jednom (pravimo se da nisu u pitanju desetine puta), srž je njenih memoara, a sada i debitantskog romana. Ona piše vrhunski o prizemnim temama, sa humorom i autoironijom. Jer kome se nije desilo da bude žrtva opšte epidemije gostovanja?
U svetlu pandemije koju trenutno preživljavamo, knjiga koja je obeležila godinu „Život na našoj planeti“ nastala je kroz imejl prepisku tokom karantina između ser Dejvida Atenboroa i Džonija Hjuza, u kojoj, kroz priču o svoje 94 izuzetne godine na ovoj planeti, čije smo najdragocenije trenutke gledali na malim ekranima, tokom kojih je svetska populacija narasla sa 2,3 milijarde na 7,8 milijardi – pri čemu je ugljenik u atmosferi porastao sa 280 miliona molekula na 415 molekula, a procenat preostale netaknute prirode sa 66 na 35 posto – ser Dejvid Atenboro u knjizi objašnjava šta se do sada desilo planeti Zemlji, šta je tek čeka, i šta možemo da uradimo već sada da to sprečimo. ...detaljnije
Autorke teksta: Dunja Lozuk, Ivana Veselinović i Nevena Milojević



















