Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Razlozi za vraćanje romanu „Majstor i Margarita“

Razlozi za vraćanje romanu „Majstor i Margarita“ - slika 1
„Rukopisi ne gore.“

Izuzetni roman Mihaila BulgakovaMajstor i Margarita“ je ocenjen, od strane proučavaoca nauke o književnosti, kao i od ljubitelja, kao jedno od najboljih književnih dela svih vremena. Jedan od razloga zbog čega je ovo delo uvek aktuelno je što se bavi večnim temama, ljubavi, poznavanja dobra i zla, sadrži pregršt humora i ne manjka satire i društvene kritike. Takođe sadrži elemente različitih žanrova romana, zbog kojih može da se dopadne raznolikoj čitalačkoj publici.

Fabula je podeljena na dve paralelne vremenske linije. Prvi vremenski tok, koji je roman u romanu, odvija se u Judeji za vreme Isusa Hrista, u romanu zvanog Ješua Ha-Norci. Roman u romanu, koji se bavi odnosom Pontija Pilata prema suđenju Hrisovom. Druga vremenska linija prati događaje u Moskvi tridesetih godina XX veka, glavni junaci ovog vremenskog sloja su Majstor i Margarita, pesnik Ivan Bezdomni i urednik časopisa društva MASSOLIT-a, Berlioz. Okidač za radnju romana je dešavanje na Patrijaršijskom ribnjaku, kada Berlioz traži od Bezdomnog da napiše poemu o Isusu Hristu uz argumente da Bog nije živeo na zemlji. Razgovor je čuo profesor Voland, poznatiji kao Satana, i kao argument da je Boga bilo, priča priču o Pilatu koju je napisao Majstor. Radnja romana započinje dolaskom Volanda u Moskvu sa svojom svitom iz dva razloga. Prvi razlog je da u pozorištu Varijeteu održi seansu crne magije, a drugi, da bi pravio godišnji bal demona u noći punog meseca, Valpurgijskoj noći.

Fanstastika

Volandova svita

Sitne i krupne zločine na mig Volanda vrši njegova demonska svita koju čine mačak veličine čoveka, Behemont, riđokosi Azazelo, karirani Korovjov ili Fagot i lepotica Hela. Svita je toliko poznata da je dobila svoj saobraćajni znak na Patrijaršijskom ribnjaku u Moskvi, sa jasnom porukom: „Zabranjeno je razgovarati sa strancima.“

Veštice

U fantastičnom svetu ovog romana postoje u veštice. Pomenuta Hela je stvorena prema folklornom modelu, ima crvenu kosu, meša kotao pred bal kod Satane i crni mačak, Behemont, je često uz nju. Nataša, Margaritina sluškinja, je postala veštica ubrzo nakon Margarite, i stigla je gospodaricu leteći na vepru, Margaritinom suprugu Nikolaju Ivanoviču. Najupečatljivije scene sa vešticama su one u kojima Margarita postaje veštica, biva krunisana za kraljicu demona i postaje domaćica na balu kod Satane, jer je za bal tradicionalno birana domaćica imena Margo.

Stan broj 50 i Varijete

Stan borj 50 je mesto iznenadnog i konačnog nestajanja ljudi koji se se u njemu obreli, što je satira Staljinovog režima, kada su ljudi nestajali bez traga. U stanu broj 50 se održava veliki bal kod Satane, o čemu će biti reči kasnije u tekstu.
Rečeno je da je Voland došao u Moskvu da bi video Moskovljane u masi, razlog je taj da bi saznao da li su se ljudi promenili od poslednjeg njegvog dolaska. U Varijeteu, predstavom naziva „Crna magija i njeno razotkrivanje“, profesor Voland razotkriva grehe Moskovljana: pohlepu –novčanice lete u Varijeteu i ljudi se otimaju da ih uzmu, lakomislenost – žene uzimaju besplatne haljine, cipele i parfeme, a svoje ostavljaju, da bi završile u donjem vešu na ulici, preljubu – Arkadije Apolonovič vara svoju suprugu i daje mesto u pozorištu svojoj ljubavnici.

Bal kod Satane

Bal kod Satane je godišnji bal demona u Valpurgijskoj noći, noći punog meseca. Ova epizoda je prema slikovitosti, maštovitosti i simbolima jedinstvena slika bala demona u svetskoj književnosti. Svečanost je održana u zlokobnom stanu broj 50, ali ne u stvarnom svetu, već fantastičnom. Pripreme za bal su uzbudljive koliko i on sam, Margaritu veštice polivaju krvlju, oblače je u providni ogrtač i cipele od latica bele ruže. Margarita je smeštena na vrh stepeništa u balskoj dvorani, gde kao kraljica Margo dočekuje pristigle goste koji, senzacionalno, izlaze iz kovčega i sa vrha vešala da bi poljubili koleno kraljice. Kulminacija bala, nakon veličanstvenih prizora kao što su fontana sa šampanjcem, biseri, brilijanti i divlje životinje, jeste odsečena glava Berlioza koja je poslužila kao pehar iz koga Voland daje Margariti da pije u zdravlje njegovih gostiju.

Ljubavni sloj romana

Ljubavni sloj romana prati priču Majstora i Margarite, ali se sa druge strane daje pohvala drugih „vrsta“ ljubavi. Prijateljstvo psa Bange i Pontija Pilata je dirljivo prikazano jer verni pas ostaje uz svog gospodara i u Čistilištu, dok je briga Pilata za sudbinu nesrećnog mladića, Ha-Norcija, još jedno podsećanje na moć hrišćanske ljubavi koja utiče na preobražaj čoveka samo verom u njega.  Zadržavši se na romansi Majstora i njegove voljene Margaite, možemo da primetimo kako je pisac prikazao ne samo jednu fikcionalnu zaljubljenu ženu, već putem njenog lika odao počast sviim suprugama pisaca bez kojih njihova dela ne bi bila velika kao što jesu. Najpoznatije su supruge Dostojevskog, Ana Grigorjevna Dostojevska, Tolstojeva, Sofija Tolstoj, i konačno, supruga od Bulgakova –Jelena Sergejevna Šilovska. Jeleni Sergejevnoj je Bulgakov diktirao roman „Majstor i Margarita“ kad se razboleo, i ona je čuvala rukopis kao što je Margarita čuvala roman od Majstora kad ga je Voland „vaskrsao“, i konačno, omogućila objavljivanje romana nakon muževljeve smrti.

Kriminalistički roman

Ljubitelji kriminalističkog romana će sigurno ceniti istragu smrti Jude iz Karijata. Naime, istragu vodi šef tajne službe Pontija Pilata, Afranije. Način na koji verni Afranije izveštava Pilata o ubistvu Jude nakon što je izdao Ha-Norciha i zašto nije moguće da ga je žena namamila u Maslinovu goru je možda interesantniji od same smrti Judine.

Osim Judine smrti, u ovom romanu se dovode pitanje i druge hrišćanske dogme, poput Jevanđelja po Mateju, Ha-Norcijeva, odnosno, Isusova smrt, učešće i značaj Pilata u Ha-Norcijevom suđenju, zbog čega je roman „Majstor i Margarita“ veliki u još jednom pogledu.

Autor: Tanja Milenković
Izvor: poessiablog.wordpress.com

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mihail Bulgakov

Mihail Bulgakov

Mihail Bulgakov rođen je 3. (15) maja 1891, u Kijevu, od oca Afanasija Ivanoviča Bulgakova (1859–1907), profesora Kijevske duhovne akademije, i majke Varvare Mihajlovne (1869–1922). Bio je prvo dete u porodici, uslediće još šestoro. Godine 1909. završava Prvu kijevsku gimnaziju i upisuje se na Medicinski fakultet Kijevskog univerziteta. U prvi brak stupio je godine 1913, sa Tatjanom Lapom (1892–1982). Diplomirao je 31. oktobra 1916. Prvo radno mesto bilo mu je u selu Nikoljskom u Smoljenskoj guberniji, zatim je radio kao lekar u Vjazmi. Tokom Prvog svetskog rata Bulgakov radi kao lekar – najpre u takozvanoj prifrontovskoj zoni, a kasnije u rezervi. U decembru 1917. prvi put dolazi u Moskvu i boravi kod svog ujaka, poznatog moskovskog lekara N. M. Pokrovskog (koji će biti prototip profesora Preobraženskog iz pripovetke „Pseće srce“). U proleće 1918. vraća se u Kijev, gde započinje svoju privatnu praksu kao lekar venerolog. U vreme Građanskog rata, u februaru 1919, Bulgakov je mobilisan kao vojni lekar, da bi se sredinom oktobra vratio u Kijev i tokom uličnih borbi prišao (nema podataka da li dobrovoljno ili zato što je zarobljen) Oružanim snagama Juga Rusije i postao vojni lekar Trećeg kozačkog puka. Izvesno vreme provodi u Čečeniji i na Vladikavkazu sa kozačkim jedinicama. Vladikavkasko pozorište u leto i jesen 1920. stavlja na repertoar prve njegove komade: Samoodbrana i Braća Turbin. U periodu od 1922–1926. Bulgakov u Sireni objavljuje više od 120 reportaža, eseja i feljtona. Piše prozna dela Đavolijada, Kobna jaja, Pseće srce, i drame Zojkin stan, Purpurno ostrvo, Beg/Trka, Adam i Eva, Blaženstvo, Ivan Vasiljevič, Aleksandar Puškin i druge. Nijednoj drami nije odobreno izvođenje. Godine 1923. pisac započinje rad na romanu Bela garda. Postaje član Sveruskog saveza pisaca. Naredne, 1924. godine, upoznaje Ljubov Jevgenijevnu Belozersku (1898–1987), koja se upravo vratila iz inostranstva i koja mu uskoro postaje žena. Veoma je značajno da se godine 1926. u Moskovskom umetničkom akademskom teatru (MHAT) s velikim uspehom daje njegova pozorišna predstava Dani Turbinih. Dozvola za njeno izvođenje, najpre izdata na godinu dana, nekoliko puta je produžavana, jer se dopala Staljinu. Istovremeno, u sovjetskoj štampi traje intenzivna, oštra kritika stvaralaštva Mihaila Bulgakova. Bulgakov i njegova druga supruga Ljubov Jevgenjevna godine 1928. odlaze na Kavkaz i obilaze Tiflis (Tbilisi), Batumi, Zeleni rt, Vladikavkaz… Iste godine beleži začetke romana kome će davati niz naslova sve do konačnog: Majstor i Margarita. Na tom romanu, koji smatra zavetnim delom na zalasku života, radiće oko dvanaest godina. Posle mnogih varijanata (osam redakcija), završiće ga 1939, ali ne sasvim: do same smrti diktiraće izmene i dopune svojoj trećoj supruzi – Jeleni Sergejevnoj Šilovskoj, koju je upoznao 1929. i koja će, predano radeći na ispravkama, romanu dati konačan oblik, ali na objavljivanje će ovaj roman čekati čitavih 26 godina. Godine 1929. skidaju se s repertoara svi njegovi komadi, te i naredne godine prestaje objavljivanje Bulgakovljevih dela. Upućuje pismo i Vladi SSSR, s molbom da odluči o njegovoj sudbini – ili da mu dozvoli da emigrira, ili da mu da mogućnost za rad u MHAT-u. Uskoro mu telefonira Staljin, savetujući da napiše molbu da ga prime u MHAT. Od 1930. do 1936. radi u MHAT-u kao asistent reditelja. Godine 1936, posle članka u Pravdi, Bulgakov je napustio MHAT i počeo da radi u Boljšom teatru kao libretista i prevodilac. Tokom 1937. radio je na libretu Minjin i Požarski i Petar Prvi. Godine 1939. pisac radi na libretu Rašel, kao i na drami o Staljinu (Batumi). Dramu je odobrio sâm Staljin, ali, uprkos očekivanjima autora, bila je zabranjena i za štampu i za izvođenje. U aprilu i maju pisac čita prijateljima roman Majstor i Margarita u celosti. U septembru mu se zdravlje dramatično pogoršava, gubi vid, lekari konstatuju hipertoničnu nefrosklerozu, čije znake je i sam već prepoznavao. Počinje da diktira supruzi Jeleni poslednje izmene za roman Majstor i Margarita. Desetog marta 1940. prestaje da kuca srce Mihaila Afanasjeviča Bulgakova; sledećeg dana održana je komemoracija u zdanju Saveza sovjetskih pisaca. Pre komemoracije moskovski skulptor S. D. Merkurov sa lica Bulgakova skida posmrtnu masku. Bulgakov je sahranjen na Novodevičjem groblju. Na njegovom grobu, prema želji njegove supruge J. S. Bulgakove, postavljen je kamen, nazvan „golgota“, koji je ranije ležao na grobu N. V. Gogolja.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com