Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Psiholozi smatraju da slikoviti prikazi čine poeziju prijatnijom

Suprotno onome u šta su nas nastavnici navodili da pomislimo i poverujemo, većina čitalaca ne prosuđuje poeziju na osnovu faktora kao što su aliteracija i rimovanje. Štaviše, najnovija studija koja je objavljena u časopisu Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts navodi na zaključak da živopisni prikazi (tj. slike koje pobuđuju čula) jesu ono što čini pesmu uverljivom, a to isto potvrđuje i američka edukativna mrežaSmithsonian.
Kako bi utvrdili zašto su određena poetska dela stilski prijatna dok su neka druga manje ugodna, istraživači sa Univerziteta u Njujorku i sa Maks Plank Instituta za empirijsku stilistiku u Frankfurtu u Nemačkoj, ispitali su više od četiristo volontera koji su pročitali i ocenili 111 dela haiku poezije i 16 soneta. Učesnici su odgovarali na pitanja za svako delo, a jedno od njih je bilo i u vezi sa živopisnošću, odnosno, njihovim doživljajem nakon čitanja. Trebalo je da odgovore da li ih je pesma opustila ili stimulisala, da li je stilski bila privlačna, kao i da li je sadržaj samog dela bio pozitivan ili negativan.

Nije bilo iznenađenje to što se ukus ispitanika razlikovao, ali istraživači su otkrili da su, kada se sve uzme u obzir, pesme koje su sadržale živopisne prikaze bile bolje primljene, a i ocenjene su kao prijatnije. Emocionalna amplituda – koliko je poema emotivno uticala na subjekte – takođe je igrala manju ulogu, pri čemu su čitaoci „pozitivne“ pesme ocenili kao privlačnije i prijatnije u odnosu na one sa negativnim kontekstom. Pesme koje su dobile niže ocene u većini slučajeva su bile one koje su imale negativnu konotaciju i kojima je nedostajalo slikovitih opisa.

Istraživači smatraju i da su pesme sa upečatljivim opisima interesantnije, što bi moglo da objasni njihovu popularnost u ovoj konkretnoj studiji. Nadaju se da će i u budućnosti moći da koriste sličnu metodologiju kako bi istraživali faktore koji možda utiču na naše uživanje u muzici, književnosti, ali i filmovima.

Autor: Kirstin Foset
Izvor: mentalfloss.com
Prevod: Nataša Đuričić

Podelite na društvenim mrežama:

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS