Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Promovisana knjiga Vuka Draškovića „Tamo daleko“ u Bijeljini

„Roman ’Tamo daleko’ veliku pobedu Srbije u Prvom svetskom ratu prikazuje iz ugla života kao najveći poraz Srbije od njenog postanka“, rekao je u Bijeljini autor romana, srpski književnik i političar Vuk Drašković.

„Izašli smo iz Velikog rata kao slavni svetski pobednici, a zapravo bednici, najveći mučenici i gubitnici, ljudski i biološki poraženi, izgubili smo 62 odsto muške populacije, svaka treća glava u Srbiji negde je pala i ostala u tom pobedničkom ratu“, rekao je Drašković na predstavljanju knjige u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“.

On je istakao da je rezulat te velike pobede bilo stvaranje velike države Jugoslavije koja je srušena krajem 20. veka, čime je i cilj velike srpske žrtve u Prvom svetskom ratu nestao u suludom ubijanju te države.

U razgovoru sa novinarima, Drašković je rekao da poput svog književnog junaka 2030. i neke godine očekuje obnavljanje Jugoslavije i ujedinjenje svih ovih zemalja u EU.

„Neće biti prokletih granica, a generacija mladih i obrazovanih ljudi okrenuće se životu i ljubavi i najverovatnije će izreći surovu presudu generaciji Srba, Bošnjaka, Hrvata i drugih koji su učestvovali u ubijanju velike države Jugoslavije“, ocenio je Drašković.

On je rekao da Srbija mora da se okrene životu i realnosti i da ne može da bude večno raskrečena između Istoka i Zapada, a gladna.

„Srbija je morala davno da se opredeli za Evropu i Zapad, bezuslovno, uz naravno najbolje istorijske, kulturne i svake druge odnose sa Rusijom“, istakao je Drašković.

Roman „Tamo daleko“, koji je objavljen u septembru 2013. godine, kombinacija je istorijskih činjenica i snoviđenja glavnog junaka Vidana Maksimovića koji je kao dečak video smrt svog oca, a mnogo godina kasnije je svedok besmislene smrti svog sina. Roman je simbolička priča o istoriji Srbije u poslednjih sto godina.

O knjizi su pored autora govorili i Milovan Jovanović, novinar, i Dejan Papić, direktor i vlasnik izdavačke kuće Laguna, koja je objavila roman „Tamo daleko“ i sa kojim Biblioteka već nekoliko godina ima vrlo uspešnu saradnju.

Gospodin Dejan Papić je ovu posetu iskoristio i da Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ koja je u majskim poplavama ostala bez gotovo 7.000 knjiga, pokloni i značajan broj novih Laguninih naslova i na taj način pomogne obnavljanju knjižnog fonda ove Biblioteke.

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.