Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Satovi“ Agate Kristi

Ovo je jedan od kasnijih romana Agate Kristi, pa iako u romanu srećemo njenog čuvenog detektiva Herkula Poaroa, on je samo sporedni lik, dok slučaj istražuje Kolin.

Priča počinje kada gospođica Martindejl, vlasnica daktilografske agencije „Kevendiš“ saopšti Šili Veb da je očekuju u kući slepe gospođice Pebmarš radi pisanja nekih pisama, a doda i instrukciju da ako je niko ne dočeka, Šila svakako sama uđe u kuću jer je tamo očekuju. Šila postupa po instrukcijama koje je dobila, ali po ulasku nailazi na telo ubijenog sredovečnog muškarca u sobi sa pet satova. Potpuno potresena ona izleće iz kuće, a kada se gospođica Pebmarš vrati naleće direktno na Kolina Lema. Lem je u gradu Kraudinu u potrazi za nekim – implicirano je da je u pitanju neprijateljski agent, ali Lem ne zna tačno ni koga ni gde da traži jer od bivšeg kolegi ima samo nejasan trag.

Lem istražuje ovo ubistvo i koristi prednosti svog prijateljstva sa inspektorom Hardkaslom, koji je zadužen za policijsku istragu, da zakopa malo dublje po životima komšija iz ulice Vilbraham krešent, dok tako traži i svog misterioznog agenta. Uz to se još zaljubljuje u Šilu i želi po svaku cenu da se uveri da ona nije ubica ili na neki način umešana u ubistvo. I upravo on iznosi slučaj Herkulu Poarou, pa tako Poaro učestvuje u rešavanju zločina i oslanja se na Kolina u potrazi za informacijama.

Kristijeva se očigledno veoma zabavljala pišući ovu knjigu: Poarove digresije, na primer, kada ga Kolin prvi put poseti, sa instrukcijama da pročita raznovrsnu detektivsku fikciju kako bi mogli zajedno da je kritikuju. Pominju se pisci kao što je Džon Dikson Kar, kao i izmišljeni poput Arijadne Oliver (kreacija Agate Kristi za koju se veruje da je ironični autoportret) i Gerija Gregsona (bivši poslodavac gospođice Martindejl). Ovi komentari su me naveli da se zapitam čiji se identitet krije pod imenom američke spisateljice Luize O’Mali budući budući da Poaro hvali njeno dela.

Likovi su interesantni i dobro osmišljeni, a Kristijeva nam dozvoljava da se ušunjamo u misli nekoliko komšija gospođice Pebmarš. Sjajna je u portretisanju namučene majke gospođe Remzi, zatim gospođe Heming, vlasnice nebrojenih mačaka, kao i gospodina Maknotona sa njegovom opsesijom baštovanstvom. Misterija je pametno rešena i žrtva identifikovana uz Poaroovu pomoć.

Ovo delo nije najklasičniji primer opusa Agate Kristi ali je bez obzira na to, pametno i zabavno za čitanje.

Izvor: ela21.wordpress.com

Prevod: Dušica Novaković

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.