Prikaz romana „Ona koja je postala Sunce“: Monah koji je sanjao da postane car
Kada je pre nekoliko godina najavljen njegov izlazak u američke knjižare, dvotomni istorijski serijal dvostruke dobitnice nagrade British Fantasy AwardŠeli Parker-Čan odmah je zauzeo visoka mesta na listama najiščekivanijih izdanja. Što verovatno i ne čudi imajući na umu koliko su azijske priče postale popularne proteklih deset godina, te se ta popularnost prenela i na male ekrane utičući na uspeh silnih Netfliksovih korejskih serija ili, recimo, nove verzije čuvene serije „Šogun“ kanala FX. „Ona koja je postala Sunce“ svakako ima taj filmski epski momenat s grandioznim bitkama i vrtoglavim obrtima, te ne čudi da je već prodata za prenošenje na veliko platno.
Prateći brzi tok rehe Huai u Južnom Henanu, putovanje otpočinjemo daleke 1345. godine. Dok smo mi bili na svome vrhuncu pod Dušanom Silnim i naslućivali uspon Osmanlija, daleko na istoku Kinom vladaju njihovi Turci – mongolska dinastija Juen potekla od čuvenog Kublaj-kana. Narod ih mrzi jer su im doneli strašne katastrofe, sušu i glad. Ljudi jedu koru drveta i slamu, ako imaju sreće da i to nađu. Jedu i miševe i skakavce. Ako imaju više dece, ljudi žrtvuju ćerke i gledaju da kako znaju i umeju prehrane sina da im rod ne bi zamro. U takvoj bedi srećemo malu junakinju koja je sa svojih desetak godina ostala jedina devojčica u selu, i to samo zato što je naučila da hranu sama ulovi.
Nakon što joj oca i brata ubijaju razbojnici, ona preuzima identitet svoga brata i odlazi u manastir kojem je on bio obećan za iskušenika kojem je proreknuta slavna sudbina, ali izgleda da će i nju ona preuzeti zajedno s njegovim imenom. Od sada će biti poznata kao Džu! Kako godine prolaze, Džu, predstavljajući se kao muškarac, dolazi na položaj upravnikovog pomoćnika s kojeg se upoznaje s političkim svetom u njihovom kraju.
Temu izgradnje sopstvenog identiteta u svetu punom prepreka, od kojih je lični pol najveća, imamo i u drugoj niti radnje u kojoj pratimo evnuha Oujana koji je dogurao do položaja generala princa Esena, gospodara Henana. Nakon što je uništio njen manastir, Džu će, pošto se pridružila snagama otpora, naći način da mu se osveti i to usred bitke. Zahvaljujući herojskom činu u boju, Džu završava pred vođom pobunjenika i dobija u ruke misiju koja bi mogla da joj promeni život. Pod uslovom da je preživi!
Spletke, smicalice, politička manevrisanja i mahinacije, lukavi planovi i podmukle strategije pomoći će joj da ostvari svoju blistavu sudbinu, dok čitaoci uživaju u veličanstvenim bitkama, opsadama gradova, dvorskim obrtima, krvavim prevratima i političkim igrama u kojima ni oni sami ni od čega ne prezaju. Zanimljiv je odabir spisateljice da za junake izabere likove koji su zapravo negativni u svojoj beskrupuloznoj ambiciji i vlastoljublju. Pošto ne može da se divi njihovoj nepostojećoj dobroti, čitaocu ostaje da se divi njihovoj veštoj izbrušenoj lukavosti i prepredenosti kao i nepokolebljivoj istrajnosti.
Na kraju nas čeka konačni susret dva rivala s istim težnjama. Ko će pobediti u sukobu dva suparnika koja su na putu ka svom cilju za sobom ostavila na desetine hiljada mrtvih, ne prezajući čak ni od ubijanja dece? Slična po epskom obimu sada već nenadmašnom klasiku „Carica“, koji je Šan Sa napisala pre dvadesetak godina, ova knjiga istorijske fikcije bavi se temom pronalaženja i ostvarivanja sopstvenog identiteta u svetu koji vam ne dopušta da ga imate.
Autor: Miroslav Bašić Palković
