Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Kamen boga Janusa“: Arheologija kao metafora

Drugi u serijalu britanske književnice Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej nastavlja priču započetu u romanu „Mesta prelaska“, razvijajući prepoznatljivu kombinaciju kriminalističkog zapleta, arheologije, istorije i mitologije. Autorka je našla maštovit način da prošlost učini neposredno prisutnom u savremenom kriminalističkom romanu: ljudske kosti, predmeti i arheološki lokaliteti nisu samo tragovi nekadašnjeg života već i polazišta za otkrivanje zločina, porodičnih tajni i dugo potiskivanih ljudskih sudbina.

Kamen boga Janusa

Povod za novu istragu jeste pronalazak obezglavljenog skeleta deteta ispod praga jedne stare kuće u Noriču, bivšeg dečjeg doma koji se ruši kako bi na njegovom mestu bio izgrađen stambeni kompleks. Policijska istraga ubrzo otkriva da su odatle, pre nekoliko decenija, nestala dva deteta, dečak i devojčica, čija sudbina nikada nije razjašnjena. Međutim, arheološka analiza pokazuje da pronađeni ostaci prethode vremenu u kojem je kuća služila kao sirotište, pa se istraga vraća još dalje u prošlost. Ono što je u početku izgledalo kao moguće ritualno žrtvovanje postaje složena priča o nasilju, smrti i tajnama koje su nadživele čitave generacije.


Naslov romana upućuje na Janusa, rimskog boga vrata, prolaza, početaka i završetaka, koji se prikazuje sa dva lica okrenuta u suprotnim pravcima. U starim verovanjima sahranjivanje ljudskih ostataka ispod pragova i zidova moglo je imati ritualno značenje, povezano sa zaštitom prostora ili prinošenjem žrtve božanstvima. Grifits ovu mitološku dimenziju vešto uključuje u kriminalističku misteriju, uspostavljajući vezu između prošlosti i sadašnjosti: ono što je bilo zakopano i zaboravljeno nastavlja da utiče na živote ljudi koji veruju da su sa tim vremenom izgubili svaki dodir.


Jedna od najvećih vrednosti romana jeste spoj forenzičke arheologije i klasične kriminalističke istrage. Rut Galovej nije detektivka u uobičajenom smislu te reči, već naučnica čiji je posao da iz materijalnih ostataka rekonstruiše živote ljudi koji više ne mogu da svedoče o sebi. Njena stručnost, strpljenje i sposobnost da iz naizgled nevažnih detalja izvede zaključke čine je drugačijom od tipičnih junaka kriminalističkog žanra. Ona ne traga samo za počiniocem već pokušava da razume okolnosti u kojima je zločin nastao, kao i istorijski i društveni kontekst u kojem je žrtva živela. Arheologija tako postaje svojevrsna metafora detektivskog rada: obe discipline počivaju na pažljivom čitanju tragova i pokušaju da se od fragmentarnih dokaza sastavi celovita priča.


Posebnu važnost dobija i Rutin odnos sa inspektorom Harijem Nelsonom. Njihova saradnja, započeta u prethodnoj knjizi, sada je dodatno komplikovana činjenicom da je glavna junakinja trudna i da Nelson naslućuje kako bi mogao biti otac deteta. Grifits tako uspostavlja zanimljiv kontrast između arheološkog istraživanja smrti i junakinjinog suočavanja sa životom koji tek treba da počne.


Intimna prošlost Rut i Nelsona postaje izvor novih dilema, ali i trajna veza koju nijedno od njih ne ume sasvim da definiše. On je oženjen i ima porodicu, dok ona pokušava da odredi šta želi od sopstvenog života i majčinstva. Njihov odnos nije jednostavna ljubavna priča koja prati kriminalističku radnju, već zasebna, emocionalno složena linija romana, tačnije serijala.


Atmosfera romana gradi se dobrim delom kroz specifičan prostor Norfoka, s njegovim močvarama, obalom, rekama i maglovitim pejzažima. Priroda nije samo geografska pozadina već aktivan činilac pripovedanja. Posebno je upečatljiv završni deo, u kojem se potraga za Rut odvija kroz maglu i vodene prolaze, stvarajući gotovo nestvarnu atmosferu. Granice između poznatog i nepoznatog, sigurnog i opasnog, stvarnog i prividnog postaju nejasne, kao da se junaci kreću kroz prostor između života i smrti.


„Kamen boga Janusa“ tako prevazilazi okvire običnog kriminalističkog romana. Njegova privlačnost proizlazi iz spoja arheološke misterije, istorijskih i mitoloških slojeva, uverljivih likova i njihovih složenih međusobnih odnosa.


Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Radno vreme Delfi knjižara tokom državnog praznika 11. novembra 2026.

Radno vreme Delfi knjižara tokom državnog praznika 11. novembra 2026.

Tokom državnog praznika – Dana primirja u Prvom svetskom ratu – Delfi knjižare rade po neizmenjenom radnom vremenu. Kada je reč o onlajn porudžbinama – kurirska služba u sredu 11. novembra neće preuzimati, niti isporučivati porudžbine zbog neradnog dana.

Pročitaj više
Promocija romana „Crveni“ Srđana Dragojevića 10. novembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Crveni“ Srđana Dragojevića 10. novembra u knjižari Delfi SKC

Promocija novog romana Srđana Dragojevića „Crveni“ biće održana u utorak 10. novembra u 18 sati u knjižari Delfi SKC.

Pročitaj više
Prikaz knjige „Snovi Luja Vitona“: Od siromaha do kralja prtljaga

Prikaz knjige „Snovi Luja Vitona“: Od siromaha do kralja prtljaga

Ako uživate u čitanju knjiga poput „Hvala, gospodine Diore“ koje nam otkrivaju uspon i bogati svet legendarnih kreatora, onda će vam se bez sumnje dopasti i „Snovi Luja Vitona“ nemačke spisateljice Eva-Marije Bast koja će nam ovom toplom romansiranom biografijom dočarati vrtoglavi uspon kralja raskošne i skupocene putne galanterije čiji su koferi, torbe i kaiševi danas prestižni simbol bogatih i slavnih koji nose njegove inicijale na svom prtljagu kao neprolazni pečat glamura i prefinjenog stila.

Pročitaj više
Prikaz romana „Kamen boga Janusa“: Arheologija kao metafora

Prikaz romana „Kamen boga Janusa“: Arheologija kao metafora

Drugi u serijalu britanske književnice Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej nastavlja priču započetu u romanu „Mesta prelaska“, razvijajući prepoznatljivu kombinaciju kriminalističkog zapleta, arheologije, istorije i mitologije. Autorka je našla maštovit način da prošlost učini neposredno prisutnom u savremenom kriminalističkom romanu: ljudske kosti, predmeti i arheološki lokaliteti nisu samo tragovi nekadašnjeg života već i polazišta za otkrivanje zločina, porodičnih tajni i dugo potiskivanih ljudskih sudbina.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.