Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Jarčeva planina“ Dejvida Vana

Svi romani Dejvida Vana su mračni. Oni proniču u dubine ljudskog iskustva u svom njegovom tragičnom sjaju. Ni „Jarčeva planina“ se u tom smislu ne razlikuje prethodnih, ali Van u svom najnovijem romanu odlazi i korak dalje, zadirući u domen nasilnih poriva koji se kriju u svakom ljudskom biću. Iskustva i osećanja najmlađeg učesnika nesvakidašnjeg lovačkog pohoda dostižu nivo intimnosti koji priču čini još zahtevnijom i iznenađujuće ličnom. Ovaj roman primorava čitaoca da se zamisli nad morem nijansi zla i zapita o bezgraničnoj spremnosti društva da toleriše najrazličitije vidove nasilja.

Iako je roman zapravo jedan veliki flešbek, stil pripovedanja je takav da svaki postupak junaka i svaka situacija odišu krajnjom neposrednošću. Opisani događaji su bezvremeni, kao da je reč o nečemu što bi se moglo desiti bilo kome i bilo kada. To osećanje neposrednosti intenzivira intimnost priče, oživljavajući pred našim očima užase trodevnog boravka u planini. Ono što se dešava dečaku i ono što se dešava kao posledica njegovih postupaka je brutalno, ružno i u izvesnom smislu sasvim opravdano, a čitalac nije uvek siguran kako da reaguje na postupke trojice odraslih junaka. Razgovori o zlu i ubijanju, a naročito o njihovim religioznim konotacijama, promišljeni su i nikome ne nude jednostavne odgovore.

Dejvid Van je poznat po svom lirskom stilu pisanja, ali ne dozvolite da vas značenje reči zavara – ono što je lirsko ne mora uvek biti i lepo. Van je i sam lovac i njegovi opisi prizora iz lova su izrazito eksplicitni. Onima koji su prirodno gadljivi, ili vegetarijanci, neke od scena u romanu delovaće zaista mučno, ali eksplicitnost opisa je još jedan element koji doprinosi intimnosti priče. Nasilje koje čini i trpi najmlađi junak i treba da nas uznemiri i uzdrma, jer samo nas to može naterati da preispitamo svoj stav o kulturi koja dozvoljava ovakve oblike ponašanja, tretirajući ih kao „normalne među muškarcima“ i „testove muževnosti“.

„Jarčeva planina“ nije za nežne duše. Čak ni one sa jačim želucem ništa neće moći da pripremi za ovakvo čitalačko iskustvo. Vanova brutalno živopisna proza budi osećanje jeze i nelagode koje vam se zavlači duboko pod kožu i ostavlja teško izbrisiv trag.

Teme kojima se ovaj izuzetni roman bavi i pitanja koja postavlja čine ga štivom vrednim svake preporuke.

Izvor: thatswhatsheread.net
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.