Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz novog romana Kejt Morton „Časovničareva kći“

Istorijska fikcija se pomešala sa romantikom i natprirodnim i stvorila neodoljivu priču.

Sredinom 1800-ih, nadarenom slikaru Edvardu Redklifu svidi se Lili Milington, mlada žena ispod njegovog nivoa. Njihova umetnička saradnja i ljubav odvijaju se u kući sa dugom istorijom, velikom moći i strašnim tajnama, što stvara dramu koja seže sve do 2017. godine.

Ubistvo Redklifove verenice unosi haos u njegov život, posebno kada Milington i dragulj koji je bio u nasledstvu Radklifove porodice nestanu iste noći. U narednim godinama počinju da kruže  priče o tragedijama koje su se dogodile u kući, koseći se sa osećajem udobnosti koji, tokom narednih vekova, mnogi ljudi pronalaze unutar njenih zidova.

Svaka osoba koja provede vreme u Birčvud zdanju postaje deo priče utkane u veo misterije, i koja čitaocu nudi objašnjenja prethodno pomenutih likova ili događaja. Njihove priče utiču jedna na drugu, a ponekad samo čitalac može da razume vezu između njih.

Elodi, koja polako i nesvesno spaja sve činjenice, plašljivo je stvorenje. Njen karakter omogućava čitaocu da istražuje, pa čitanje ovog romana deluje kao interaktivno iskustvo. Kako čitalac otkriva da je Milington nestala, a plavi dijamant izgubljen, veo tajne počinje da se nadvija nad smrti i gubitke u periodu koji obuhvata oba svetska rata, a porodične priče se sve više ukrštaju i navode na složene odgovore.

Ćerka časovničara, koja se pominje u naslovu, sama Milington, glavna je junakinja romana, iako do samog kraja ne razumemo njen značaj. „Časovničareva kći“ je roman o kojem će čitaoci danima razmišljati i biti šokirani zaključkom, ali će se pred njima na kraju svi delovi priče uklopiti, kao savršeno osmišljena slagalica.

Finale romana deluje kao duboki, emotivni izdah olakšanja, za razliku od manje urednog kraja, koji odgovara kontekstu i tonu celokupnog romana. Realan je, kao da je sve vezano lepom mašnom.

Ovaj istorijsko-fantastični roman s paranormalnim delovima, ispričan je iz nekoliko uglova, a svaki ugao čitaocu predstavlja različite junake koje odlikuju različiti stilovi pripovedanja. Čitamo priču iz ugla ratnog veterana, penzionisanog policajca, arhiviste, pisca i aristokratske devojke, i još mnogih drugih. Autorka Kejt Morton stvara mistične pejzaže i daje tajne nagoveštaje.

Sa „ljubičastim zvucima“, mesečinom koja „prosipa srebro“, i vizijom Redklifine sestre Lusi „kako sedi u mraku, u tajnosti skrivene šupljine ispod Edvardove kuće“ ovi opisi su mi dugo odzvanjali u glavi, bila sam podjednako oduševljena i uznemirena divnim i natprirodnim elemenima, koji su tako pažljivo opisani.

Ako moram da izdvojim nešto što mi se nije dopalo, to bi bili možda obimni pasaži naracije bez  dijaloga. Nekad deluje kao pričanje, a ne prikazivanje, a ponekad baš ume da se raspriča.

Milington govori u prvom licu, u sadašnjem vremenu – tehnika koju je besprekorno uklopila – dok ostali likovi svoje tragedije pričaju u prošlom vremenu. Sve ovo pomaže da se usklade likovi i njihove naracije, pošto se u romanu pominje veliki broj likova.

Bajkoviti, paranormalni aspekti romana potpuno su uverljivi kada se uklope u stvarne prikaze žena i muškaraca iz različitih vremenskih perioda. Potpuno se čini mogućim da postoje duhovi koji imaju kontakt sa našim svetom, i da su umetnici poput Redklifa, iz Bratstva Magenta (morala sam na da proverim na Guglu da li je taj detalj tačan!), stvarali potentna platna na kojima su kombinovali igru svetlosti, nauku i umetnost.

Kejt Morton nas često daruje romanima sa elementima fantastike, a roman „Časovničareva kći“ predstavlja još jedan poklon pun divnih reči i dubokoumnih priča. Vredi ga pročitati, jer vam nudi detalje, istorijske činjenice, mistiku i lirsko pripovedanje, i možete da ga pročitate u periodu kada je Noć veštica ili možete sa knjiškim klubom detaljno da istražite sve događaje i preokrete koji su se desili, te da se raspravljate ko je prvi otkrio misterije zaključane na stranicama.

Autor: Sara Damen

Izvor: washingtonindependentreviewofbooks.com

Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.