Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Postanak vrsta“ Čarlsa Darvina

Redakcija Lagune pozvala je mlade čitaoce da čitaju i pišu o knjigama u izdanju Male Lagune. Prvi nam se javio desetogodišnji Sergej, i ovo je njegov drugi prikaz.

Ime Čarlsa Darvina mi nije bilo poznato. Mislio sam da je pisac za decu. Očekivao sam da ću da pročitam nešto  o životinjama i prirodi jer su me slike na koricama navodile na to.

Osećao sam se neverovatno dok sam čitao. Šta je priroda u stanju da uradi! Nauka je sve objasnila. Nisam znao da se danas šetamo po dinosaurusovim ogromnim stopalima. Mene je očarala evolucija. Kako je slatka maca postala krvoločna i velika mačka! Video sam da moj zeka liči na ostale, ali ne potpuno. Varijacija je, kako sam shvatio, mala razlika. Naučio sam da su svi psi potomci divljeg vuka. Neki psi su pripitomljeni. To se meni na trenutak učini da mogu da voze bicikl. Da li će stvarno moći? Naši golubovi su isto imali pretke. I to je zanimljivo.

Neke razlike su vrlo korisne. Neki ljudi imaju bradu, a neki ne. Uh, što nemam bradu da u njoj krijem bombone? Borba za opstanak! To me podseća na nešto – kada se lav i zebra trkaju ko će prvi da uzme slaninu sa jajima. Potomci samo jednog para mogu da prekriju Zemlju ako ne bi bili uništavani. Jeste li znali za to? To je rekao Čarls Darvin. I bube su probirljive, jedu samo žute breskve glatke kore. Jednom se konj rodio sa šarama nekog svog pretka.

Mi smo sisari. Da li smo postali od majmuna? Nije još potvrđeno, ali biće. Verujem u nauku. Verujem u prirodu. To je Čarls Darvin otkrio. I priroda neće stati sa potomstvom. Ilustracije u knjizi su mi dosta pomogle da shvatim teoriju Čarlsa Darvina. Dopada mi se što tekst prati sliku, a slika bez reči sve objašnjava. Posle čitanja knjige osećam da treba da zagrlim prirodu.

Autor: Sergej, 10 godina

Podelite na društvenim mrežama:

Sabina Radeva

Sabina Radeva je grafička dizajnerka i ilustratorka, koja živi u Londonu u Engleskoj. Magistrirala je molekularnu biologiju na Institutu „Maks Plank“ u Nemačkoj 2008. godine, a već naredne je napustila nauku da bi se posvetila kreativnoj karijeri i od tada uči za ilustratora.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.