Prikaz knjige „Najkraća istorija demokratije“: Šta demokratija zbilja jeste i šta može da bude
Kako smo se veoma nedavno, na svu sreću i na sreću svih, napokon probudili na novoj stranici istorije, uz uvek preko potreban povratak opštoj zdravoj pameti, biće da nam je, između i povrh svega drugo, u ovom trenutku slavljeničke euforije svakako i preko potrebno podsećanje na to šta demokratija zbilja jeste i šta može da bude, uz neizbežno podsećanje na sijaset korena i nadahnuća za taj koncept iz poobimne istorije čovečanstva.

I, ponovo na sreću, i to je lako i brzo izvodljivo, jer se nedavno u knjižarskoj ponudi Srbije pojavila i studija naslovljena „Najkraća istorija demokratije“ (prevela Ksenija Vlatković, objavila Laguna). Ta studija stiže u ruhu od oko dve stotine stranice teksta i propratnih pojašnjenja, njen autor je Džon Kin, australijski politički mislilac i profesor političkih nauka na Univerzitetu u Sidneju, međunarodno poznat po proučavanju demokratije, građanskog društva, medija i savremenih oblika političke moći, a dodajmo ovde i da podnaslov ovog, srpskog izdanja glasi „4000 godina vlasti građana – istorija za naše vreme“.
U smislu sveukupne i kratke ocene – ova knjiga/studija je istinski podvig uma, duboke i nepatvorene promišljenosti, kristalno jasnog koncepta i krajnje preciznog i maestralno artikulisanog mikroizraza, koji čini da je evoluciju jedne suštinski zdrave, prave, mudre i duboko humane ideje moguće iskazati i na tako omeđenom prostoru, a da, pritom, tekst u svom konačnom obliku ni najmanje ne ostavlja prostora za prozivke i optužbe po osnovi površnosti, nefokusiranosti ili, daleko bilo, profanizacije i banalizacije te čak i svete i tako vitalne ideje.
Kin jasno mapira narečenu evoluciju, povezuje koncepte i njihove odjeke i odbleske kroz vreme, a istorijski/hronološki najdalje seže do 2500 godina pre Hrista i tla Sirije/Mesopotamije, odakle onda stvara to fino, višesložno i veoma pipavo i usložnjeno tkanje istorijata nužne promene ideje o udruživanju ljudi upravljanja društvom radi, a kroz ovaj ili onaj pojavni vid skupštine.
Kin jeste nadahnuti istoričar i poznavalac, ali i intelektualno pošten stvaralac, te nas podseća da demokratija (ipak) nema ugrađene mehanizme zaštite, te nas podseća da ništa, pa čak ni uvreženo-potvrđeni idejni koncepti nipošto ne smeju biti posmatrani kao datost, koja je tu jednom zasvagda, a što smo, uostalom, i mi ovde iskusili, u poslednjih nekoliko decenija barem.
Autor: Zoran Janković, prevodilac, književni i filmski kritičar
Izvor: Nedeljnik






















