Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Bunt dece socijalizma“

Posle knjiga o Margiti Magi Stefanović iz Ekaterine Velike i grupi Bijelo dugme beogradski rok kritičar i hroničar Dušan Vesić objavio je priču o jugoslovenskom novom talasu.

Glavna tema knjige „Bunt dece socijalizma“ (koju je objavila Laguna) je jugoslovenska muzika od 1977. do 1982, kao i duštveno-političke prilike u kojima je na kraju Brozove ere nastao novi talas.

To nije bio samo pokret, nego i preokret u jugoslovenskoj muzici, u kome su se definitivno razišle domaća šlager i rok muzika.

Novi talas je u decenijama posle krvavog raspada zajedničke države stekao status fenomena, kojim se danas uglavnom bave novinari i autori koji su mu generacijski pripadali, a neki poput Vesića bili su i svojevrsni učesnici u njemu.

„Ova knjiga je neminovno moj doživljaj tog vremena, ali sam dao sve od sebe da ona ne liči na moju ličnu fikciju. Želeo sam da čitalac dobije jasne slike o likovima i delu, kao i odnosima među ljudima“, objašnjava Vesić u uvodu, naglašavajući da „Bunt dece socijalizma“ nije enciklopedija.

On se u startu izjasnio da „na pank grupe prve generacije gleda kao na početak i kasnije ravnopravni sastavni deo novog talasa“, što objašnjava činjenicom da se „prvi pank i novotalasni bendovi nimalo ne razlikuju – imali su iste korene, delovali na istom prostoru, delili iste bine, svirali pred istom publikom, imali iste izdavače…“ Jugoslovenski kao i svetski muzički novi talas ime duguje francuskoj kinematografiji, a Vesić kao najvažniju po uticaju na prvu generaciju pank i novotalasnih bendova ističe slovenačku grupu Buldožer. Pruču o novom talasu kao „prvom, pravom, autentičnom jugoslovenskom roku“ Vesić je podelio po godinama, na šest celina – Prevrat, Povezivanje, Prestrojavanje, Euforiju, Eksploziju i Kraj. Slede Sudbine i komentari o glavnim akterima novotalasne scene. Tu su i njihova odabrana diskografija, fotografije, tri prologa posvećena uspomenama na muzički nadarenu ćerku nekadašnjeg predsednika SFRJ Cvijetina Mijatovića, Miru Mijatović (1961-1991), čija je smrt i danas državna tajna, riječkog muzičara Roberta Tičića Ticu (1961-1984) i bubnjara Gorana Čavajdu Čavketa (1962-1997), „dobrog duha Eletričnog orgazma“.

Knjiga „Bunt dece socijalizma“ neka je vrsta rentgenske slike jugoslovenskog novog talasa sa distance od četiri decenije tokom kojih, prema mnogim mišljenjima, ništa značajnije nije stvoreno na ovim prostorima.

Autor: Jelena Tasić

Izvor: danas.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.