Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu

Političar i pisac Vuk Drašković objavio je novi roman „Ko je ubio Katarinu“. Naslov dela asocira na kriminalističku priču, a zapravo metaforično kazuje o istinitim događajima iz piščevog života, kao i iz života svih nas.

Promocija knjige „Ko je ubio Katarinu“održana je 21. maja u Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu, a 24. maja u u Šabačkom pozorištu. O knjizi su, osim autora, govorili književni kritičari Ljiljana Šop i Gojko Tešić.

„Katarina“ iz naslova knjige je pseudonim za nekadašnju SFRJ, a ja sam, da tako kažem, opsednut ovim zlom koje nam se dogodilo nakon raspada Jugoslavije. Zbog toga sam, između ostalog, i napisao ovu knjigu, kao optužnicu protiv onih koji su nam ubili državu, istoriju, prošlost, budućnost…

Petnaest zasebnih priča prerasta u roman zahvaljujući svom tematskom jedinstvu: drama i haos ratnih zbivanja kako na frontu, tako i u pozadini posvađanih nekadašnjih republika, među svakodnevnim likovima koje izjeda zlokobna doktrina ne samo bezočnih i ostrašćenih lidera nego i samozvanih duhovnih vođa i dušebrižnika nacije.

„Kad razmišljam o tome kako sam pronalazio likove za ovaj roman shvatio sam da su svi junaci knjige zapravo pronalazili mene, jer da me nisu pronalazili, ne bih umeo da pišem o njima. Morao sam da ih upoznam da bih uspeo da ih predstavim čitaocima“, objasnio je Drašković.

Pisac je istakao i da Evropska unija ne može da zameni nekadašnju Jugoslaviju, jer „mi smo sebe ugrađivali u Jugoslaviju koju smo na kraju ubili. I tada je bivalo zločina mržnje, žarišta, etničkih, verskih sukoba, ali je sve to postojanje zajedničke države stišavalo, gasilo, smirivalo. Sada Jugoslavije nema i zlo je bez ikakve brane“, smatra autor.

Ljiljana Šop je naglasila da je Vuk Drašković u knjizi „Ko je ubio Katarinu“, ostao dosledno veran sebi i svojim temama, svom poimanju istorijskih događaja na trusnom balkanskom tlu, svom shvatanju angažovane književnosti koja ne izmišlja nego promišlja stvarnost. „Zbog toga tek u celini pročitana i razumevana njegova nova knjiga otvara se kao roman o životu i smrti Jugoslavije u životima i smrtima njenih građana, i obrnuto”, zaključila je Ljiljana Šop.

Roman „Ko je ubio Katarinu“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.