Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Ponoć u vrtu dobra i zla“: Nezaboravna fiktivna šetnja kroz istinit događaj

Beogradska Laguna nedavno je objavila moderni klasik, predivan portret Savane i vrlo vešto napisan true crime roman novinara i pisca Džona Berenta – „Ponoć u vrtu dobra i zla“.

Ako vas naslov a možda i film Klinta Istvuda ne natera da odmah uzmete u ruke ovu božanstvenu, duhovitu, sjajno zamišljenu i odlično napisanu knjigu, pogrešićete.

Knjiga je podeljena u dva dela.

U prvom delu upoznajemo Savanu, jedan od najikoničnijih južnjačkih gradova i njene stanovnike. A stanovnici su baš onakvi kakve zamišljamo, verovatno stereotipno, ekscentrične likove sa Juga. Tu su fine gospođe iz Kluba udatih žena, žigolo usijane glave, povučeni čudak sa bocom moćnog otrova, ocvala južnjačka lepotica, histerično vrcava drag queen koja koristi našeg pisca kao šofera, advokat-muzičar-prevarant na koga ne možete dugo da se ljutite, mladi crnci koji plešu menuet na debitantskom balu, misteriozni trgovac antikvitetima sumnjivih seksualnih sklonosti i istančanog ukusa, nesrećni tužilac i plejada neobičnih advokata i vudu sveštenica koja „operiše“ u vreme mrtvih – pola sata pre ponoći kada je vreme za činjenje dobrog i pola sata posle, kada se baca loš vudu.

Druga polovina knjige posvećena je istinitom zločinu koji je potresao Savanu osamdesetih. Bogati diler antikvitetima i restaurator Džim Vilijams ubio je svog štićenika i možda ljubavnika, večito besnog momka opsednutog smrću. Autor vešto i majstorski prati više suđenja koja su usledila i namerno ostavlja pomalo otvoren kraj – sasvim u skladu sa okruženjem i atmosferom.

Berent je, kao iskusan i vešt novinar, iskoristio istinit događaj i napisao predivnu priču o fascinantnom gradu i likovima koji, kao grčki hor, doprinose neobičnom osećaju da zaista sa Minervom hodate u ponoć u vrtu dobra i zla. A to je definitivno šetnja koju želite da iskusite, bez obzira na to koliko je jeziva i pomalo sumanuta.

Nemojte propustiti da pročitate ovu knjigu. Smejaćete se, uživati, sanjariti i poželeti da obiđete Savanu i popijete piće i uživate u starom Jugu. Najtoplija preporuka.

Autor: Ksenija Prodanović

Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Džon Berent

Džon Berent (1939) američki je književnik, najpoznatiji po romanu Ponoć u vrtu dobra i zla , koji se našao u najužem izboru za Pulicerovu nagradu 1995. godine. Knjiga je doživela neočekivan i nagli uspeh i provela je 216 nedelja na prvom mestu najprodavanijih naslova Njujork tajmsa .

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.