Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Pogledajte crteže Franca Kafke

Umetnik Filip Hartigan, rođen u Velikoj Britaniji, trenutno nastanjen u Čikagu, postavio je kratki video klip o crtežima Franca Kafke. Kafka je, naravno, napisao veliki broj dela, većina nije objavljena za njegovog života koji je bio obeležen apsurdnošću i usamljenošću novonastalog modernog sveta: u priči „Preobražaj“ Gregor se preko noći transformiše u ogromnu bubašvabu; u „Procesu“, Jozefa K. je izluđujuće nepristupačan sud optužio za neobjašnjen zločin. Iz priče u priču, Kafka s jedne strane prikazuje svoje protagoniste u mengelama bezlične birokratske vlasti, a sa druge, njihov duboki osećaj sramote i krivice.
Trkač 1907-1908.

Izmučeni pisac je na samrti zahtevao od svog prijatelja Maksa Broda da spali njegova neobjavljena dela. Brod je ignorisao molbu i umesto toga je objavio – romane, kratke priče čak i njegove dnevnike. U tim dnevnicima, Kafka je neprekidno crtao ‒ moćni, stilizovani crteži ispunjeni istom zebnjom kao i njegovi tekstovi. U stvari, mnogi od ovih crteža završili su kao korice Kafkinih knjiga.
Konj i jahač 1909-1910.

„Brzi, minimalistički pokreti koji prenose tipično očajničko raspoloženje njegove fikcije“, kaže Hartigan za njegovu umetnost. „Zatečen sam kako ovi jednostavni, cik-cak pokreti iz zgloba sadrže ekonomičan zapis iz kog i iskusniji umetnici mogu nešto da nauče.“
Tri trkača 1912-1913.

U svojoj knjizi „Razgovori sa Kafkom“, Gustav Janouh opisuje šta se desilo kada je došao u posetu Kafki usred stvaralačkog trenutka: pisac je odmah pocepao crtež u sitne komadiće samo da ga niko ne bi video. Nakon što se ovo ponovilo nekoliko puta, Kafka je popustio i dopustio prijatelju da vidi njegov rad. Janouh je bio zapanjen: „Zaista nisi morao da ih kriješ od mene“,  požalio mu se. „To su potpuno bezopasne skice.“
Mislilac 1913.

„Kafka je polako odmahnuo glavom: ’O ne! One nisu tako bezopasne kao što izgledaju. Ovi crteži su ostaci stare duboko ukorenjene strasti. Zato sam pokušao da ih sakrijem od tebe... Nije na papiru. Strast je u meni. Oduvek sam želeo da umem da crtam. Želeo sam da vidim i da na brzinu sačuvam to što sam video. To je bila moja strast.’“
Mačevanje 1917.

Izvor: openculture.com

Podelite na društvenim mrežama:

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS