Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Originalni rukopis „Krvave bajke“ na izložbi u Kragujevcu

Originalni rukopis „Krvave bajkeDesanke Maksimović danas će biti izložen u Muzeju „21. oktobar“ u kragujevačkim Šumaricama, u okviru obeležavanja 30 godina od smrti poznate pesnikinje.

Photo-of-Desanka-MaksimoviC487-by-Ljubivoje-RC5A1umoviC4876

Foto: Ljubivoje Ršumović, Adligat / Wikimedia Commons



Na izložbi „Bajka o pesmi“ publika će moći da vidi jedinstvene eksponate iz života Desanke Maksimović, koje je kragujevačkom muzeju, posvećenom stradanju nedužnih civila u Drugom svetskom ratu i streljanju u Šumaricama, poklonio Branislav Milakara, unuk naše poznate pesnikinje.

Prvi put javnosti će biti predstavljena orginalna verzija „Krvave bajke“, napisana rukom velike Desanke Maksimović.

Ovu, rukom pisanu „Krvavu bajku“, prema rečima Marka Terzića, višeg kustosa muzeja i autora izložbe, pesnikinja je dugo nosila na javna čitanja svoje poezije, a od nacista je čuvala u sanduku, koji će takođe biti izložen.

„Taj zapis ‘Krvave bajke’ Desanka Maksimović je čuvala od nacista i njihovih pomagača u Drugom svetskom ratu. Izložićemo originalni rukopis, sanduk u kome ga je čuvala, kao i lične predmete i portret umetnice nastao pred samo pisanje pesme. Imamo i pismo pesnikinje, koje do sada nije bilo poznato javnosti, u kome je morala da brani samu pesmu, od previše revnosnih cenzora“, naveo je autor izložbe.

Svečano otvaranje izložbe „Bajka o pesmi“, uz obraćanje unuka velike pesnikinje, biće organizovano 12. septembra u 19 sati u Muzeju „21. oktobar“ u Šumaricama. Izložba je otvorena do 12. oktobra.

Desanka Maksimović je „Krvavu bajku“ napisala još 1941. godine, odmah po saznanju da se u Kragujevcu dogodilo masovno streljanje civila i maloletnih đaka, ali je ova pesma zvanično prvi put objavljena tek po završetku rata.

Naša pesnikinja je decenijama kasnije u svojim intervjuima izjavljivala da je pesma „zapisana, a ne napisana“.

„Kada sam čula šta se zbilo u Kragujevcu, pesma se sama u meni rodila“, govorila je naša poznata književnica i pesnikinja.

A njena „četa đaka“, koja je mučeničkom smrću stradala u istom danu, danas je obavezno školsko gradivo u Srbiji, ali i van granica naše zemlje.

Izvor: direktno.rs

Autor: Desanka Maksimović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Desanka Maksimović

Desanka Maksimović

Desanka Maksimović (1898–1993) bila je srpska pesnikinja, profesorka književnosti i članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze.

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.

Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nedeljnik u knjižarama Delfi

Nedeljnik u knjižarama Delfi

Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti većoj od 150 dinara.

Pročitaj više
Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Ime književnice Heder Moris dobro je poznato ovdašnjim čitaocima, naročito ljubiteljima istorijske fikcije. Izdavačka kuća Laguna do sada je objavila pet ostvarenja ove australijske autorke rođene na Novom Zelandu. Za razliku od romana koji snažno osvetljavaju stradanje pojednica u strašnom vrtlogu istorije, radnja najnovijeg dela „Džesina želja“, objavljenog u prevodu Nikole Pajvančića, odvija se u doba koje nazivamo svojim.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.