Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Opera za tri groša“ Bertolta Brehta i Kurta Vajla

„Mislim da sam napisao dobar komad i, gledano iz muzičkog ugla, verujem da će nekoliko numera iz njega uskoro doživeti veliku popularnost.“ Ovo je bila ocena koju je nemački kompozitor Kurt Vajl izneo u pismu izdavaču, deset dana pre premijernog izvođenja svog najnovijeg dela. Istorija je pokazala da je upravo to delo, nastalo u saradnji sa buntovnim dramatičarem Bertoltom Brehtom, postalo najznačajnije i najuspešnije u Vajlovoj karijeri, ali i jedno od najvažnijih u istoriji muzičkog teatra. Reč je o čuvenoj „Operi za tri groša“, čija je prvobitna produkcija u Nemačkoj doživela više od 400 repriza.
Foto: Morris Beck. (Music Division) / picryl.com

Brehtov i Vajlov komad je, u periodu koji je usledio, preveden na 18 svetskih jezika i izveden više od 10 hiljada puta. Svetska premijera priređena je u Berlinu 31. avgusta 1928. godine, punih 200 godina nakon premijere „Prosjačke opere“ Džona Geja, na kojoj je zasnovan. U Gejevom satiričnom originalu, lopovi, džeparoši i prostitutke iz londonskog zatvora Njugejt nadmetali su se za moć i prestiž služeći se akcentima i manirima pripadnika viših slojeva engleskog društva. Breht je smatrao da „Prosjačku operu“ treba adaptirati u novo delo koje bi istovremeno bilo i primer avangardnog pristupa pozorištu i oštra kritika kapitalizma. „Opera za tri groša“ svoju sjajnu reputaciju pre svega duguje Brehtovim eksperimentalnim dramaturškim tehnikama – kao što je probijanje „četvrtog zida“ između publike i izvođača – ali njen apsolutni trijumf nikako ne bi bio moguć bez muzičkog doprinosa Kurta Vajla.

Pozorišni kritičar Njujork tajmsa je 1941. o Vajlu napisao sledeće: „Ovde nije reč o običnom piscu pesama, on je kompozitor muzike koja organski povezuje različite elemente predstave i osnovni motiv preobražava u pesmu.“ Iako nema sumnje da je autorova namera bila da pohvali Vajla, koji je u to vreme živeo u egzilu u Sjedinjenim Državama, njegove reči ni izbliza ne  opisuju domete kompozitorovog raskošnog talenta. Vajlova „Balada o Makiju Nožu“, uvodna pesma iz „Opere za tri groša“, postala je 1959. godine jedan od najvećih hitova u karijeri Bobija Darina. Poznati pevač ju je izvodio kao džez varijaciju inspirisanu Lujem Armstrongom, ali  pod izmenjenim nazivom „Mack the Knife“.

Izvor: history.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS