Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana promocija romana „Majčina ruka“ Igora Marojevića

Srpska prestonica ne pamti da se na jednoj književnoj večeri okupio tako impozantan broj ljudi. I pored mnogobrojnih kulturnih dešavanja u gradu, Delfi Café izgledao je kao košnica, u kojoj su se okupili prijatelji i kolege pisca Igora Marojevića koji je juče predstavio nedavno objavljen roman „Majčina ruka“.

Novi roman Igora Marojevića „Majčina ruka“ pripoveda priču o ljubavi i jednu pravu istorijsku. „Majčina ruka“ druga je knjiga Igora Marojevića koja se direktno ili indirektno bavi temom Drugog svetskog rata. Glavni junak knjige, simpatični šesnaestogodišnji Bačvanin, čiji su se roditelji kao kolonisti doselili u Vojvodinu posle Drugog svetskog rata, upoznaje dve svoje sugrađanke Nemice, jednu vršnjakinju i jednu, znatno stariju, što mu ne smeta da se u nju zaljubi. Tako ovaj roman sa više strana pokazuje da ljubav – nema granica. Istorija u romanu čini u isto vreme i ljubavnu priču efektnijom, budući da ona ključno, čak i više od istorije, obeležava detinjstvo glavnog junaka.

Marojević u svojoj knjizi otvara do sada prećutkivanu temu „restitucije“ imovine otete od vojvođanskih Nemaca u periodu od 1944. do 1948. godine. Kako se najavljuje usvajanje Zakona o restituciji, to ovoj knjizi daje dodatnu aktuelnost.

Na pitanje da li je „Majčina ruka“ istorijski ili ljubavni roman, autor je odgovorio da „Majčina ruka nije istorijski roman, niti roman o istoriji nego o odrastanju dečaka na koga naglo pada senka istorije“. Kako je izneo urednik knjige Dejan Mihajlović, iza koga su godine rada u izdavaštvu, „ovo je nesumnjivo najzrelije Marojevićevo delo do sada u kome on prvi put u srpskoj književnosti otvoreno i ubedljivo rasvetljava osetljivu i bolnu temu odnosa novih vlasti i domaćeg stanovništva prema folksdojčerima posle Drugog svetskog rata“.

Na pitanje zašto roman nosi naslov „Majčina ruka“ pisac je objasnio da knjiga preispituje odluke dveju majki glavnih junaka koje upućuju svoju decu u pravcu koji ih unesrećuje. Ovom knjigom, nastavio je Marojević, želeo je da odgovori na pitanja: kakvo je sazrevanje mladih ljudi pod neočekivanom senkom istorije i koliko je moguća ljubav opterećena istorijom.

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.